Categories
Izdvojeno Vesti

Mali-veliki kazališni div iz Bijeničke

Prije punih 40 godina, u studenom 1981. godine registrirano je novo zagrebačko dječje kazalište Teatar Žar ptica, sa sjedištem u staroj Vlaškoj. Osnivači kazališta – Tomica Milanovski, Vojmil Rabadan, Vid Fijan, Irena Kolesar, Slavica Fila i Olga Pivac – na čijem je logu pisalo kratko TŽP, znali su da će svoje predstave izvoditi u zagrebačkim osnovnim školama i vrtićima i putovati djeci diljem tadašnje države, ali vjerujem da tada nisu ni slutili da su pritom udarili temelje poznatog gradskog kazališta, koje će samo 16 godina poslije dobiti svoj novi dom u Bijeničkoj.

Tomica Milanovski bio je jedan od osnivača i prvi ravnatelj Teatra Žar ptica, čovjek koji je čudesnom ljubavlju i entuzijazmom osnovao i vodio novootvoreno dječje kazalište sve do 2000. godine, kad nam ga je ostavio u naslijeđe. U tom periodu Žar ptica je od A(damovca) do Ž(upanje) odigrala više od 3800 predstava, a razveselili su pritom više od 800000 djece u svakom pa i najmanjem mjestu u Hrvatskoj i šire.

Po mnogima najuspješnije naše predstave tog doba Dekameron, Matjaž Grabancijaš Dijak, Šumar ima šumu na dlanu – režirao je Ladislav Vindakijević. Uz njega su redateljsko dramaturšku okosnicu repertoara držali Vojmil Rabadan, Vid Fijan, Đurđa Dević, Joško Juvančić Jupa, Vladimir Gerić i dr.

U počecima, kao i danas, Žar ptica je na sceni imala i ima glumačke veličine kao što su: Irena Kolesar, Slavica Fila, Žarko Savić, Đuka Rogina, Gordan Pičuljan, Mia Oremović, Olga Pivac, Dragan Milivojević, Marija Kohn, Marija Sekelez, Pero Juričić, Ljubica Jović, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Vlasta Knezović, Višnja Babić, Duško Valentić, Vlado Kovačić, Željko Mavrović, Sanja Marin, Džimi Jurčec, Žarko Potočnjak, Vinko Kraljević, Nataša Maričić, Branka Cvitković, Etta Bortolazzi, Ana Karić, Špiro Guberina, Pero Kvrgić, Ana Kvrgić, Nina Erak, Lucija Šerbedžija, Jasna Palić, Željko Šestić, Ivana Boban, Vesna Tominac, Filip Juričić, Filip Križan, Robert Bošković, Igor Mešin, Perica Martinović…

Osnivači kazališta Slavica Fila, Irena Kolesar, Olga Pivac, Tomica Milanovski i Vojmil Rabadan, na slici s Petrom Večekom, foto: Žar ptica
Osnivači kazališta Slavica Fila, Irena Kolesar, Olga Pivac, Tomica Milanovski i Vojmil Rabadan, na slici s Petrom Večekom, foto: Žar ptica

Putovanja

Jasna Palić, koja je još kao djevojčica igrala u Žar ptici, sjeća se da su se prešle stotine kilometara do škole kako bi u jednom razredu za cijelu generaciju odigrali predstavu za samo sedam učenika. Žarko Savić, pak, prve predstave s kojima se putovalo kamionom i igralo na kamionu kao sceni, usred zime, pamti po crvenim dječjim nosićima, ali i užarenim dlanovima od aplauza, te glumcima koji su redovno ostajali bez glasa nakon nekoliko predstava od hladnoće.

Dnevno se na predstave putovalo između 20 i 200 km. Turneje po Istri, Dalmaciji, Slavoniji… potrajale bi četiri do pet dana. Prvo putovanje Teatra Žar ptica našim povijesnim busom bila je Švedska 1982. prijeđenih kilometara s predstavom Crvene cipelice. Najveći problem nije bio koliko predstava odigrati – uglavnom od tri do pet dnevno – već kako dobiti slobodne termine glumaca na tako dug period.

Prvo pitanje direktora Milanovskog poslije svakog putovanja bilo je: “Jesu li djeca bila sretna?” Bili su, itekako, i dugo su pamtili te susrete s glumcima iz Zagreba. Mnogima je to bio i prvi susret s kazalištem.

Ratnih 90-ih putovalo se djeci naših izbjeglica u kampove u Italiji i Mađarskoj.  A onda smo 1994. s predstavom za odrasle Paola i lavovi stigli i u daleku Australiju, na nezaboravnoj turneji po Sidneyu, Melbourneu, Canberri i Perthu, te Novom Zelandu.

Tomica Milanovski ispraća ekipu "Paole i Lavova" u Autraliju, foto: Žar ptica
Tomica Milanovski ispraća ekipu “Paole i Lavova” u Autraliju, foto: Žar ptica

Gradsko kazalište

Teatar Žar ptica 1997. godine postaje GK Žar ptica. Prvu premijeru Kad se vrazi žene, kojom je otvorena nova dvorana, režirao je češki redatelj Jarmil Chabina, a novu zgradu svečano je otvorila tadašnja gradonačelnica Marina Dropulić.

S Tomicom Milanovskim na otvorenju kao i u nekoliko predstava u staroj Vlaškoj bila je Marija Sekelez, koja će Žar pticu voditi od 2000. postavši njena druga ravnateljica.

Marija Sekelez nastavlja graditi Žar pticu s “novim” početkom – ovaj put kao novootvoreno Gradsko kazalište. Ne samo da su djeca ubrzo shvatila da se najljepše dječje predstave prikazuju u Bijeničkoj 97, već je  uslijedila organizacija, do danas jedinog kazališnog dječjeg festivala u Zagrebu, nazvanog Naj, naj, naj festival.

Marija Sekelez, dugogodišnja ravnateljica Žar ptice i pokretačica Naj, naj, naj festivala, foto: Žar ptica
Marija Sekelez, dugogodišnja ravnateljica Žar ptice i pokretačica Naj, naj, naj festivala, foto: Žar ptica

U početku je Festival bio zamišljen kao smotra najboljih predstava za djecu iz cijele Hrvatske, koje se djeci Zagreba besplatno prikazuju za vrijeme proljetnih školskih praznika. 2007. godine Naj, naj, naj festival postaje međunarodni. Interes djece i roditelja iz godine u godinu raste – Naj, naj, naj predstave gleda više od 5000 mališana, a igraju se u svim gradskim dvoranama. Marija Sekelez pokrenula je i druge besplatne akcije, želeći kazalište otvoriti što većem broju djece. Među njima su Nema zime u Žar ptici, Dobrodošli dragi prvoškolci i Osmijehom do zdravlja.

Uslijedila su i brojna međunarodna gostovanja od Venezuele, New Yorka, Francuske, Egipta, Velike Britanije, Poljske, Rumunjske, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mongolije…

Svake godine Žar ptica djeci prikazuje oko 300 predstava koje pogleda oko 60000 malih gledatelja. Za njih ih nesebično svako jutro i 10 i 11.30 igra naš ansambl u kojem su: Gorana Marin, Ana Marija Vrdoljak, Vesna Ravenšćak, Amanda Prenkaj, Dunja Fajdić, Berislav Tomičić, Ante Krstulović, Petar Atanasoski, Marko Hergešić i Bogdan Ilić uz brojne vanjske suradnike, glumce i redatelje kao što su: Ivica Boban, Snježana Banović, Slađana Kilibarda, Anica Tomić, Krešimir Dolenčić, Dora Ruždjak, Oliver Frljić, Zlatko Sviben, Saša Broz, Saša Božić i Ksenija Zec, Želimir Mesarić, Mario Kovač, Renata Carola Gatica…

Sudjelujući na brojnim domaćim i stranim festivalima, Žar ptica je osvojila preko 80 nagrada – od kojih i sedam Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dječju predstavu.

Žar ptica danas

Žar pticu od početaka do danas, kad je unatoč svim pandemijskim problemima s istim žarom i novim projektima od 2016. godine vodi Drago Utješanović, krase impresivne brojke od preko 8000 izvedenih predstava 1 600 000 gledatelja.

Na međunarodnom planu pokrenuli smo novu neformalnu inicijativu Dječji teatar bez granica, zamišljenu kao razmjenu gostovanja prijateljskih kazališta, s ciljem poticanja na upoznavanje različitih kultura, toleranciju i prihvaćanje različitosti. U projekt su se uključila kazališta iz Sankt Peterburga, Antalije, Beograda i Skopja, a na čekanju je gostovanje u Gruziju.

GK Žar ptica repertoarno se okreće društveno angažiranim predstava kojim se u sklopu šireg pratećeg projekta želi što više utjecati na senzibiliziranje društvene zajednice na sveprisutne probleme u odrastanju suvremene djece. Najuspješniji od njih su: #naNAJjače protiv vršnjačkog nasilja; Srce koje spaja; Durica – iz stripa, preko scene do tvoga smartphona; Nije sam onaj tko ima prijatelja; Živjeti zdravo s HZJZ

Uspjeh Žar ptice je u predanom radu svakog njenog zaposlenika i u  našoj publici. Hvala za ljubav i vjernost u proteklih 40, što nas obvezuje i motivira.

Categories
Vesti

OFFestival posvećen mladima

Pozorišni (OFF)estival je pozorišni festival angažovanog pozorišta prvenstveno namenjen mladima i onima koji se tako osećaju.
Bilo je planirano da se festival održi normalno, u pozorišnoj dvorani i mladim novosađanima prikaže nekoliko sjajnih predstava gde mogu videti svoje vršnjake koji obrađuju teme koje su aktuelne u tim godinama. Zbog trenutne epidemiološke situacije festival će biti održan onlajn, ali i u ovom slučaju nastojimo da pozovemo što više mladih ljudi da pogledaju predstave koje smo odabrali specijalno za njih.
Program:
Petak 24.
18h “Kralj Ibi” – Kulturociklin (otkazano zbog tehničkih problema)
20h “Amanet” – Trupa Drž’ ne daj
Subota 25.
18h “Mi – Legenda o Čoveku-Krompiru” – Cekom
20h “Pet načina kako da oporavite čakre nakon lude noći” – Baš Teatar
Nedelja 26.
15h Radionica “Oaza” u organizaciji Teatra mladih Mišolovka u KCNS
(više informacija na fb stranici Teatra mladih Mišolovka)
20h “Ana” – Teatar mladih Mišolovka
Sve predstave će biti prikazane na youtube stranici Off Novi Sad
Categories
Vesti

OTVOREN KONKURS 29. MEĐUNARODNOG FESTIVALA POZORIŠTA ZA DECU SUBOTICA

29. MEĐUNARODNI FESTIVAL POZORIŠTA ZA DECU SUBOTICA Subotica, 18 – 23. septembra 2022.

Pozivaju se sva profesionalna pozorišta lutaka i pozorišta za decu, kao i sva druga profesionalna pozorišta koja na svom repertoaru imaju predstave za decu, da svoje prijave pošalju na adresu direkcije Festivala:

Otvoreni univerzitet Subotica
Međunarodni festival pozorišta za decu
Trg cara Jovana Nenada 15
24000 Subotica
Srbija
odnosno: lutfestsubotica@gmail.com ,

najkasnije do 31.03.2022. godine.
Neblagovremene prijave neće se razmatrati. *

Na Festivalu su zastupljeni svi vidovi pozorišnog stvaralaštva za decu, s tim što se prednost prilikom selekcije daje lutkarskom pozorišnom izrazu.

Način prijavljivanja:

Svi koji apliciraju za zvaničnu konkurenciju u obavezi su da pored popunjenog formulara za prijavu (formular se može preuzeti preko linka na dnu ove stranice) prilože:

1. kompletan snimak predstave (DVD ili kao link za preuzimanje i/ili gledanje)*
2. pet (5) fotografija predstave (13×18 cm, 300 dpi, quality 3 / tj. oko 1500 x 2100 piksela)
3. kratak sadržaj predstave (do 900 znakova)
4. puna imena članova kreativnog i tehničkog tima
5. kratak tekst o pozorištu ili biografiju (do 900 znakova)
6. logo pozorišta

* Kompletan snimak predstave možete poslati običnom poštom na adresu Otvorenog univerziteta Subotica (tj. direkcije Festivala) koja je navedena gore ili preko interneta (kao link za preuzimanje** i/ili gledanje). Preostali materijal možete poslati putem elektronske pošte na: lutfestsubotica@gmail.com.

** Napomena: U slučaju kada je vremenski period za preuzimanje fajlova ograničen (npr. slanje preko WeTransfer-a ili slične platforme, za korisnike besplatne usluge), može se desiti da zbog velikog broja prijava, vremena potrebnog za preuzimanje (download) i usled drugih okolnosti nećemo uspeti da preuzmemo fajl do navedenog roka te će biti potrebno da ga pošaljete ponovo.

Bez navedenih elemenata prijava se neće smatrati valjanom i potpunom. Oni su potrebni radi selekcije (snimak – u slučaju kada ne postoji mogućnost da se predstava vidi uživo) i zbog izrade kataloga Festivala. Priloženi materijali ostaju u arhivi Festivala.

Selekcija:

Osnovni kriterijum za selekciju predstava je njihov umetnički kvalitet. O kvalitetu predstava koje konkurišu za zvaničnu selekciju odlučuje selektor Festivala (prof.dr Zoran Đerić).

Rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala najkasnije do 31.05.2022.

Zbog velikog broja prijavljenih, pojedinačna obaveštenja slaće se samo onim pozorištima / učesnicima čija predstava bude odabrana za izvođenje u okviru takmičarskog programa.

Nagrade:

Međunarodni festival pozorišta za decu dodeljuje sledeće nagrade za predstave u zvaničnoj selekciji:

1. Grand Prix za najbolju predstavu u celini;
2. Nagradu za najbolju režiju;
3. Nagradu za najbolju scenografiju;
4. Nagradu za najbolju originalnu muziku;
5. Nagradu za najbolje estetsko i tehnološko rešenje lutaka;
6. Nagrade za glumačko majstorstvo (5 ravnopravnih nagrada).

O nagradama odlučuje petočlani međunarodni žiri koji se bira iz redova svetski afirmisanih pozorišnih umetnika i teatrologa.

Uslovi učešća:

Prema propozicijama Festivala, troškove puta do Subotice i nazad učesnici snose sami, dok organizator Festivala pokriva troškove lokalnog transporta, obezbeđuje smeštaj (hotel, pun pansion), tehničku podršku kao i akreditacije za sva Festivalska dešavanja.

* * *

Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno se obratite direkciji Festivala na e-mail: lutfestsubotica@gmail.com .

* * *

Prijavni list možete preuzeti ovde: PRIJAVNI LIST 2022 doc

Categories
Vesti

Velika tvornica riječi

Po motivima slikovnice “Velika tvornica riječi” Agnes de Lestrade
Autor teksta i dramaturg: Bruno Margetić
Redateljica: Morana Dolenc
Scenografija i lutke: Morana Dolenc i Drago Dolenc
Skladatelj: Borna Erceg
Kostimografkinja: Dubravka Skvrce
Producentica: Buga Marija Šimić
asistentica produkcije: Vanesa Petrac
dizajn plakata: Ana Goja
Igraju:Velika tvornica riječi (Fileasova priča): Nikola Radoš i Josipa Bilić / Buga Marija Šimić

Riječi velikih tvornica (Silvina priča): Katarina Arbanas i Matic Zakonjšek

Tvornica velikih riječi (Oskarova priča): Nikola Radoš i Buga Marija Šimić / Josipa Bilić

Dječak Fileas živi u zemlji u kojoj se riječi kupuju. Ponekad se love mrežicama za leptire, bacaju se po smetlištu pa tamo ponekad možeš naići i na neku lijepu, odbačenu riječ. Fileas je zaljubljen u Silvu i htio bi joj iskazati svoju ljubav, no za takve posebne, velike i lijepe riječi, on nema novaca. Takve riječi mogu koristiti samo bogati, a oni se pak njima razbacuju. Ostali svoje osjećaje pokazuju pogledom, djelima, smiješkom. Ili nekim običnim riječima, ali jako posebno i pažljivo izgovorenima. Hoće li Silva prepoznati njegovu namjeru ili će odabrati dječaka koji za sve velike riječi ima novaca?

Ovo je kratka radnja slikovnice “Velika tvornica riječi” na temelju koje nastaje nova predstava kazališta Mala scena!

Naša predstava spaja glazbenu, lutkarsku i dramsku umjetnost u posebnoj kazališnoj avanturi kakvu još niste vidjeli: Ova je predstava zapravo 3 predstave u jednoj!

Istu priču možete pogledati iz perspektive Fieleasa, Oskara ili Silve te na taj način vidjeti kako svaka priča ima više strana i kako je važno u svakoj situaciji uzeti u obzir i onu drugu osobu i njihovu priču! Možete odabrati i samo jednu od priča, ili pogledati sve 3!

Predstava ističe ljepotu jezika te njihovu snagu i povezanost sa našim unutarnjim emocionalnim svijetom – ovisno o tome kakve riječi koristimo i kako ih izgovorimo, možemo druge povrijediti, usrećiti, s njima se povezati ili prekinuti odnose. Uz to, predstava progovara i o konzumerizmu, nježnosti,ljubavi, željama i hrabrosti da pokušamo nešto čega se bojimo i ne dopustimo da nas strah sputava.

Ova divna priča ispunjena magičnom glazbom Borne Ercega u režiji fantastične Morane Dolenc bit će jedno posebno kazališno iskustvo za cijelu obitelj koje se ne zaboravlja!

U adventsko vrijeme nakon predstave djeci će poklone dijeliti Sv. Nikola/Djed Mraz, a i nudimo Vam i posebnu – Veliku pretplatu! Po posebnoj cijeni možete pogledati sve tri predstave tijekom cijelog prosinca! Za više informacija o Velikoj pretplati možete nam pisati na info@mala-scena.hr

Predstava je namijenjena djeci od 4 godine naviše. 

Categories
Vesti

Carevo novo odijelo na MEFEM u Istočnom Sarajevu

Predstava za djecu učestvuje u takmičarskom programu međunarodnog festivala malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu koji se završava danas.

Podsjećamo da je u pitanju porodična, teatarska priča za sve uzraste od devet do 99 godina. Riječ je o ‘drugačijoj’ bajci, koja dotiče ozbiljna pitanja svih vremena- vlast i zloupotrebu vlasti, laž i istinu, manipulaciju.

Predstavu “Carevo novo odijelo”, nastalu prema istoimenoj bajci Hansa Kristijana Andersona, režirao je Petar Pejaković. Dramaturg je Đorđe Stanojlović, scenograf Vojislav Kilibarda, kostimografkinja Jelena Vasiljević, a producent Milina Kovačević. U predstavi igraju: Dejan Đonović, Miloš Pejović, Goran Slavić i Slaviša Grubiša.

Predstava “Carevo novo odijelo” je skrojena kroz igru. Maštali smo o tome da napravimo predstavu o politici za djecu. Ova Andersenova bajka napisana je, kao i mnoge njegove bajke, i za djecu i za odrasle. On nije mislio da postoje neke stvari koje su samo za odrasle, a neke samo za djecu. Pisao je za djecu o stvarima za odrasle. Sve stvari koje su za odrasle jesu i za djecu, pa i politika, samo je pitanje kako je predočiti djeci. Carevo novo odijelo je tako postalo igra sa ozbiljnim temama. Carevo novo odijelo ne postoji. Car je go. To svi znamo. Htjeli smo da ogolimo sve te teme za odrasle: vlast, podanik, politika, izbori, programi, demokratija, despotija, revolucija… da ukažemo na mehanizam njihovog funkcionisanja. Da, te stvari su često jezive, ponekad smiješne, uglavnom farsične, kao i kod Andersena. A kao što kod njega isto često biva, nema srećnog kraja, ima nade, ima poziva, ima i rješenja, ali razrješenja ne, ono je isključivo na nama”, kaže reditelj Petar Pejaković.

Categories
Vesti

„I CYRANO I DJEVOJČICA“ – SJEĆANJE NA RAZLIČITO DJETINJSTVO OČARALO PUBLIKU

Razumijemo li ljubav? Mladi argentinski redatelj i dramaturg Guillermo Baldo postavio je predstavu koja je u njegovoj domovini već osvojila niz nagrada, i za tekst i za predstavu, a sudeći po reakcijama premijerne, velikom većinom mlade publike koja je burnim ovacijama i uzvicima bravo! ispunila Dram(m)a centar u Delti 5, sretan je kazališni život očekuje i u Rijeci.

Oduševljenje, smijeh i suze izazvale su mlade glumice Romina Tonković, koja igra Jelu i sve ostale likove, te Ana Marija Brđanović, u ulozi Roxane koja predstavu prati glazbom na ukuleleu i gitari. Riječ je o Jelinom sjećanju na djetinjstvo, a zaplet se temelji na ljubavnim pismima koja jedna od njih potpisuje kao dječak, kao što je to i u drami Edmonda Rostanda „Cyrano de Bergerac“. Ljubavna priča koja se razvija iz anonimnosti, pritisci i pravila koje odrasli nameću djevojčicama / dječacima u odijevanju, načinima igre, ponašanju, odnosima, društvo koje nameće čak i što dječak / djevojčica mora osjećati, misliti i voljeti, uvijek manje-više jednako – o svemu tome nas toliko suptilno upućuje razmišljati autor i redatelj Baldo koji ne docira, ne osuđuje niti koga optužuje, jednostavno stvari postavlja u situacije koje su takve kakve jesu, a mi možemo, ganuti iskrenošću i ljepotom prikazanog, istinski promišljati različitosti.

Mlade gledateljice i gledatelji o predstavi su rado podijelili dojmove:

„Duhovito, pitko, intimno, prelijepo, sjetno“,

„Jednostavna, topla, efektna scenografija, izvrsne mlade glumice. Preslatke su“,

„Izvrsne su djevojke. Zapravo me iznenadilo koliko me predstava dirnula, nisam mogao suzdržati suze, ali nekako pozitivno. Sjetio sam se vlastitih selidbi i prekinutih prijateljstava i ljubavi za sobom. Predstava me podsjetila i na vlastito djetinjstvo“,

„Prekrasno je bilo! Čarobna predstava u svakom svom segmentu – od scenografije do prekrasne igre i suigre, do sjaja u očima dviju glumica! Očarana sam jako“,

„Bez riječi sam, malo mi se plakalo. Još uvijek mi se plače, najradije bih otišla sa strane isplakati se. Toliko je lijepo i dirljivo, ne znaš plače li ti se od ljepote, od tuge, ganuća… Gluma je vrhunska, djevojke su razvalile“,

„Lijepo je i jako tužno, iako ima i jako puno humora. Životno“,

„Odlično! Scenografija, gluma, sve. Osjeti se veliko srce u predstavi. Jako se lijepo prenosi tematika – što je ljubav zapravo“,

„Ova je predstava dušu dala za osvajanje festivala, čestitam Hrvatskoj drami, cijeloj ekipi i Romini Tonković osobito na ovakvom ostvarenju, praktički je 50 minuta pričala i bila u više uloga, svaka čast i Ani Mariji Brđanović na ulozi, a svladala je i sviranje gitare… Sjajno. Čini mi se da su svih osvojile, vjeruješ im skroz. Znaš, nije ono kao kad odrasli igraju djecu, pa to izgleda iritantno na trenutke. Ova predstava ima najvišu kvalitetu, poslije nje se osjećam ispunjeno“,

„Fantastično je bilo! Mogla je trajati još dva sata koliko mi je lijepa predstava! Magija totalna!“.

Predstava je nastala u suradnji s Riječkim kazalištem mladih „Kamov“ i u koprodukciji s Teatrom Poco Loco iz Zagreba gdje će već u petak 10. prosinca imati i svoju zagrebačku premijeru.

Categories
Vesti

Hišica iz kock

V sobi sta sestri. Starejša vadi violino, mlajša, Jelka, pa jo neprestano moti z željo po skupni igri. In ko Jelka zgradi svojo hišico iz kock, starejša sestra sprejme njeno igro in skupaj se podata v čudovit pravljični svet, kjer na stenah hišice živijo mačka, kokoš in dimnikar. Ko pa sosedov pes, ki se je v nevihti strgal z verige, podre hišico, se Jelka odpravi na dolgo pot v iskanju nekoga, ki ji bo prišil dimnikarjev gumb na obleko. Saj gumb prinaša srečo in brez sreče se hišice ne da postaviti nazaj.

Predstava Hišica iz kock je nastala po motivih istoimenske pravljice Ele Peroci. Čeprav skoraj brez besed črpa navdih iz simbolov in misli, ki jih je Ela Peroci zapisala pred skoraj sedemdesetimi leti. Zgodba, ki govori o prijateljstvu, nesreči in pomoči prijateljev in neznancev je danes posebej aktualna. Preplet žive glasbe, giba in sodobnih lutkovnih tehnik vzpostavljajo intimno gledališko doživetje.

Zgodba po motivih: Ela Peroci
Režija: Irena Rajh
Dramaturgija: Anže Virant
Likovna podoba: Špela Trobec
Glasba: Samo Vovk in Barbara Grahor Vovk
Kostumografija: Iztok Hrga
Lutkovna tehnologija in izdelava: Marjan Kunaver, Aleksander Andželović in Dmitry Ainutdinov
Video animacija: Miha Šubic
Izdelava scenskih elementov: Gorazd Rajh
Poslikava scenografije in lutk: Marina Hrovatin

Glasba v živo: Tamara Pepelnik
Igra in animacija: Barbara Kanc

Produkcija: Hiša otrok in umetnosti

Za otroke od 2. leta dalje, 30′

Categories
Vesti

Inkubator: pravo dece i mladih na umetnost

Nakon uspešno završenog FAS-a, ASSITEJ Srbija nastavlja sa svojim aktivnostima projektom “Inkubator: pravo dece i mladih na umetnost”.

Prateći program ovog projekta, namenjen studentkinjama i studentimapozorišnih smerova Fakulteta dramskih umenosti, održan je na FDU upetak, 3.12. u vidu interaktivnih predavanja i radionica, moderiranih odstrane autorki koje dolaze iz različitih oblasti stvaralaštva za decu-Milene Bogavac, Milene Depolo i Anđelke Janković, dok će se njegovglavni program realizovati u sredu 15.12. u online okruženju. Glavniprogram podrazumeva seriju panel diskusija koje predstavljaju platformu za razmenu ideja, dobrih praksi i kreiranje preporuka za unapređenje rada u oblasti pozorišta za decu i mlade, kroz umrežavanjeprofesionalaca iz zemlje i inostranstva.Cilj projekta Inkubator je ukazivanje na položaj i značaj, te uticaj nabolju vidljivost i senzibilizaciju aktera u čijem fokusu delatnosti jepozorište za decu i mlade, kao i stvaranje vidljivog i interaktivnogprostora za dijalog, realizaciju razmene teorijskih i praktičnihiskustava o položaju kulture i umetnosti za decu i mlade u različitimoblastima. Glavno pitanje koje će se pokrenuti ovim programima odnosi se na koncepte i mogućnosti primene članova 13. i 31. Konvencije UN o pravima deteta, kao i na to šta je potrebno unaprediti od mehanizama kako bi se zajedničkim delovanjem, intersektorski, ali iinterdisciplinarno, osnažila ova oblast.Prva panel diskusija, koja otvara program 15, nosi naziv “Deca i mladi u fokusu”, a poseban akcenat staviće upravo na praktičnu implementaciju članova 13. i 31. Konvencije UN o pravima deteta.Druga po redu panel diskusija nosi naziv “Izgradnja zajednice – mediji iumetnost za decu i mlade”, a usmerena je na preispitivanje značajakomuniciranja u medijima tema usmerenih na prava dece na kulturu, teposebno izvođačku umetnost.Treća panel diskusija “Budućnost je već počela” pokriva važna pitanjausmerena na pristupe obrazovnog sektora, brigu o deci, odgojnim ivaspitnim procesima, novim metodama učenja koje doprinose većojdostupnosti umetnosti za decu i mlade.

Categories
Vesti

Spuštena zavjesa 11. Pozorišnog festivala za djecu “ZajeČAR”

Uručenjem nagrada i izvođenjem premijere predstave „Lepotica i zver“ zaječarskog pozorišta u čast nagrađenih, spuštena je zavesa na 11. Pozorišni festival za decu „ZajeČAR“
Žiri 11. Pozorišnog festivala za decu „ZajeČAR“ u sastavu Ana Tanasković, predsednik, Miloš Tanasković, član i Viktorija Arsić, član, doneo je odluku da nagradu za najbolju predstavu Festivala dodeli predstavi „Palčica“ Pozorišta lutaka Niš, koju je po tekstu Milene Depolo režirala Dragana Miloševski Popova.
U obrazloženju žirija se kaže:
„Predstava „Palčica“ podsetila nas je na važne životne vrednosti i na mnoštvo prepreka, koje, uz ljudske vreline, nije lako, ali je moguće prevazići. Maštovitim, ali ne pompeznim sredstvima, bogatoj zanimljivim rediteljskim rešenjima predstava „Palčica“ ubedila nas je da možemo dotaći srca najvažnije pozorišne publike. Zato je proglašavamo najboljom predstavom ovog festivala.“
Za najboljeg glumca 11. pozorišnog festivala za decu „ZajeČar“ žiri je proglasio Srđana Miljkovića, za tumačenje više likova u predstavi „Palčica“ Pozorišta lutaka Niš.
„U širokoj lepezi svojih likova u predstavi „Palčica“ Srđan Miljković pokazao je svoja zapažena glumačka umeća. Pre svega kao Gundelj u svojoj žovijalnoj igri, a potom i kao Sin Žabac, Pripovedač, Riba, Pauk i Vilenjak ubedio nas je u raznolikost tumačenja svojih likova“ navodi se u obrazloženju žirija.
Obe nagrade primila je direktorka Pozorišta lutaka Niš Milica Radulović koja je u izjavi za medije istakla:
„Moji utisci su odlični, s obzirom da smo dobili nagradu za najbolju predstavu na festivalu i nagradu za najboljeg glumca festivala. Smatram da su predstave za decu od kapitalne važnosti za razvoj dece i adolescenata i u to treba ulagati i novac i energiju.“
„Nagrada za najbolju glumicu ovog festivala dodeljuje se za razigranog Pinokija Petri Dimitrijević, koja je u ne lakom zadatku pokazala maksimalnu veštinu i doslednost zahtevnog scenskog izvođenja“, stoji u odluci žirija 11. pozorišnog festivala za decu „ZajeČar“.
„Svaka nagrada nosi sa sobom uzbuđenje onoga ko je prima zato što je ono što je mesecima radio pripremajući ulogu u predstavi neko primetio, a najvažnije je da deca to vide. Reakcija dece, njihova podrška i aplauz nas raduju i zbog toga želimo da budemo još bolji. Zaječarska publika je pažljivo slušala i razumela predstavu i reagovala baš tamo gde treba. Dobro je što se u Zaječaru pozorišna publika stvara od malih nogu, jer ovde deca umeju da se ponašaju i da pametno gledaju predstavu“, istakla je Petra Dimitrijević u izjavi za medije.
Žiri je dodelio i specijalna nagradu, Jovani Grozdanović i Mini Cocić, za partnersku igru Dabrova u predstavi „Pinokio“, za prešarmantne i neodoljive dabrove u predstavi „Pinokio“. Primajući nagradu glumice nisu krile zadovoljstvo.
Osim nagrada žirija na 11. Pozorišnom festivalu za decu „ZajeČAR“, dodeljena je i nagrada publike za najbolju predstavu . Mališani su pažljivo gledali sve predstave i davali im ocene od 1 do 10. Najbolja predstava 11. Pozorišnog festivala za decu „ZajeČAR“ po izboru publike je predstava Narodnog pozorišta Leskovac „Pinokio“, po tekstu i u režiji Spasoja. Ž. Milovanovića, sa prosečnom ocenom 9,84. Ispred leskovačkog pozorišta nagradu je primila Nataša Nikolić Marjanović.
Prosečne ocene ostalih predstava na osnovu glasova publike su sledeće:
7,86 – Predstava STRAHINJA, tekst: Željko Hubač, režija: Šari Sabel Strandmark, koprodukcija Prvog prigradskog pozorišta „Puls teatar“ iz Lazarevca , „Gamba produkcije“ iz Beograda i „Inovadore“ iz Stokholma
9,16 – Predstava PALČICA, tekst: Milena Depolo, režija: Dragana Miloševski Popova, produkcija Pozorište lutaka Niš
9,46 – Predstava ASKA I VUK, adaptacija teksta i režija: Olivera Viktorović, produkcija: Pozorište „Pan teatar“ Beograd
U čast nagrađenih na 11. Pozorišnom festivalu za decu „Zaječar“ izvedena je premijera predstave zaječarskog teatra „Lepotica i i zver“ po tekstu i u režiji Željka Hubača. Ovu divnu predstavu najmlađa publika i njihovi pratioci pozdravili su gromoglasnim aplauzom. Scenografiju potpisuje Mirko Stokić, kompozitor je Zoran Nikolić, izrada kostima: Gorica Ilić i Mirjana Stanojević. Igraju: Viktorija Arsić, Miloš Đuričić, Vujadin Milošević, Predrag Grbić, Miloš Tanasković, Jelena Rajić, Nataša Petrović i Branislav Mijatović. Majstori tona i svetla su Dušan Puretić, Dragan Marković i Stevan Đorđević, šminka Nikolija Krstić, sufler/inspicijent je Marija Ristić, rekviziter Željko Šoršokanović, tehnika: Boban Simonović, Nikola Ranđelović, Zlatko Golubović i Miodrag Marković.
Prema rečima autora „Lepotica i zver“ nije samo bajka o prepoznavanju lepote ljudske duše u nakaznom telu. To je i priča o samospoznaji. Izuzetno važna za ovaj trenutak, za nametnute okolnosti u kojima danas vaspitavamo decu. Jesmo li se predali dominaciji svakovrsne površnosti koja nas okružuje, da li nas može zainteresovati sjaj u oku, umesto sjaja šminke koje oko u koje gledamo okružuje? Imamo li vremena za osećanja, dok nas „melje“ utilitaristička svakodnevica?Ovu bajku, koju sam napisao pre mnogo godina, režirao sam sa namerom da vidim koliko je danas Rasinovski sinonim za katarzu – ganuće – učinkovit kod publike. Da vidim da li melodrama ima snagu da pokrene mladog čoveka na kritičko razmišljanje o sistemu vrednosti u kojem živi. Jer, uveren sam da od odgovora na pitanje „Šta je lepota?“ zavisi sudbina sveta.
Miloš Đuričić koji tumači Zver, jednu od dve naslovne uloge, u izjavi za medije kaže:
„Ovo je još jedna u nizu predstava koju smo uradili, a za koju premijera nije odmah održana. Nažalost to je sve posledica epidemiološke situacije, ali evo dočekala je i ona svoju premijeru. Sa ovom predstavom smo u Kruševcu, na festivalu “Mali Joakim” osvojili dve nagrade i sada smo konačno pred zaječarskom publikom. Drago mi je da su sjajno reagovali, što je najveća nagrada i dokaz da smo napravili dobar posao.“
U naslovnoj ulozi Lepotice je Viktorija Arsić koja ističe da je ovo prvo igranje pred zaječarskom publikom, da su svi iz ekipe jako srećni i zadovoljni, jer je publika lepo prihvatila predstavu, a po reakcijama se vidi da su razumeli poruku:
„Nadam se da će ova predstava još dugo da živi i da će još puno puta budi ovako puno pozorište kao večeras. Naš cilj je bio da deca zapravo shvate da je najvažnija dobrota, da dobrota menja i pokreće svet“.
Predstava „Lepotica i zver“ nije bila u konkurenciji za nagrade na Festivalu , ali je važno pomenuti da je prema glasovima publike prosečna ocena ove predstave 9,59, što potvrđuje da će imati dug život. Da podsetimo, predstavu „Lepotica i zver“ Dečji žiri proglasio je najboljom na ovogodišnjem 14. Festivalu za decu i mlade profesionalnih pozorišta Srbije „Mali Joakim“. Takoće, stručni žiri Malog Joakima doneo je odluku da specijalnu nagradu za masku dodeli Milanu Vujiću, za predstavu „Lepotica i zver“ Narodnog pozorišta Timočke Krajine „Zoran Radmilović“.

Categories
Vesti

Nagrade “Sigridrug” 30. Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara

30. Festival monodrame za decu Zmajevih dečjih igara održan je u novosadskom Pozorištu mladih 1. i 2. decembra.

Žiri u sastavu: Uglješa Šajtinac, pisac (predsednik) i Bojana Kovačević Petrović (profesorka hispanokulture i španskog jezika) i Mihajlo Nestorović, glumac (članovi), jednoglasno je odlučio:

Nagrada “Sigridrug” 30. Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara za najbolje umetničko ostvarenje u celini, dodeljuje se Isidori Vlček za izvedbu monodrame “Ajfelov toranj” po tekstu Divne Stojanov.


Nagrada “Sigridrug” 30. Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara za najbolji tekst, dodeljuje se Aleksandri Jovanović za monodramu “Želja”, koju je izvela Milena Božić.

Priznanja će dobitnicama biti uručena na svečanosti “Zmajev dan” 6. decembra ove godine.

Deo sadržaja dostupan je na LINKU.

Festival i prateće festivalske programe su podržali Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama AP Vojvodine i Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Categories
Izdvojeno Vesti

Važan prvi korak u približavanju akademija i kazališta za djecu i mlade

U ponedjeljak 29.11. održana je online konferencija „Uloga dramskih akademija u razvoju kazališta za djecu i mlade“ u organizaciji regionalne platforme OD MALIH NOG(U). Na konferenciji su sudjelovali predstavnici kazališnih akademija i kazališta za djecu i mlade iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore: dekan ljubljanske akademije Tomaž Gubenšek, prodekan zagrebačke akademije Goran Pavlić, Jasmin Novljaković u ime osječke akademije, Saša Latinović u ime novosadske akademije, Jovana Karaulić sa beogradske akademije i Petar Pejaković ispred cetinjske akademije te redatelj David Alić, glumci Marko Hergešić, Branko Ilić, Rok Kravanja i dramaturzi Aleksandra Jovanović i Anže Virant. Konferenciju je vodio kazališni kritičar i teatrolog Igor Tretinjak.

Na samom početku konferencije otvorena su pitanja potrebe za kolegijima, odnosno predmetima ili nekim oblikom studijskog smjera kazališta za djecu i mlade kao i mogućnosti njihovih pokretanja. Pitanja su pokrenula raspravu i suočila različite stavove i poglede na centralnu temu. Ključne razlike pokazale su se u poimanju kazališta za djecu i mlade – neki od sugovornika ne vide potrebu za razdvajanjem tog izvedbenog izraza od matičnog kazališta, dok drugi smatraju da kazalište za djecu i mlade ima u sebi velik potencijal za stvaranjem vlastitog izraza te bi mu ukazivanje na vlastitim posebnostima i učenje o njima na kazališnim akademijama pomoglo u osamostaljenju. Takvo „oslobođeno“ i prisutno na akademijama, kazalište za djecu i mlade moglo bi se nadati priznanju i boljem pozicioniranju kod struke, ali i institucija političke, društvene, novčane i medijske moći.

U nastavku pogledajte konferenciju:

Usprkos načelnim razlikama, većina sugovornika složila se da postoje brojni problemi i manjkavosti trenutnih oblika studija u kojima susreti studenata glume, režije i dramaturgije s kazalištem za djecu i mlade ovise isključivo o afinitetima profesora te su u pravilu vrlo rijetki, zbog čega studenti u profesionalni svijet zakorače nespremni. No krivica ne leži (isključivo) na akademijama, već prvenstveno na kazalištu za djecu i mlade koje se od svojih početaka „šlepa“ uz starijeg brata te nije uspjelo izgraditi niti vlastitu teoriju, niti vlastitu poetiku. Samim time kao jedan od velikih problema pokazao se manjak stručne literature i stručnog kadra koji oblikuje kazališne predstave za djecu i mlade te koji bi potencijalno predavao na akademijama.

Iako u konferencijama koje, poput ove, rade prve korake, vrlo rijetko dolazi do rješenja, izneseno je nekoliko vrlo zanimljivih mogućih rješenja – od nastave radioničkog tipa na festivalima i akademijama do teorijskih i praktičnih predmeta koje bi akademije mogle međusobno razmjenjivati. Također, načelno je dogovoreno da će se razgovori o otvaranju vrata akademija kazalištima za djecu i mlade nastaviti.

Categories
Vesti

Inkubator: pravo dece i mladih na umetnost

U petak 3. decembra, sa početkom od 16 časova, na sceni „Mata Milošević“, održaće se prva u nizu aktivnosti projekta „Inkubator: pravo dece i mladih na umetnost“, koji realizuje Udruženje za razvoj pozorišta za decu i mlade – ASITEŽ Srbija, u saradnji sa Fakultetom dramskih umetnosti.

Cilj projekta Inkubator je stvaranje vidljivog i interaktivnog prostora za dijalog i realizaciju razmene teorijskih i praktičnih iskustava o položaju kulture i umetnosti za decu i mlade u različitim oblastima, a prva aktivnost u vidu serije interaktivnih predavanja i radionica namenjena je studentkinjama i studentima pozorišnih smerova FDU.

Autorke i moderatorke radionica- Milena Depolo, Milena Bogavac i Anđelka Janković, dolaze iz različitih sfera stvaralaštva za decu i mlade, te će studentkinje i studente upoznati sa svojim istraživanjima u ovom domenu i podstaći ih na dijalog i promišljanje o potencijalima stvaralaštva za decu i mlade.