Archives: Pozorišta

Pozorište lutaka ima važnu ulogu u estetskom i moralnom vaspitanju mladih naraštaja. Naše predstave svojim scenskim dejstvom razvijaju dečiju maštu, pobuđuju radoznalost, postavljaju pitanja i kroz scensku iluziju daje odgovore na sve moralne, etičke i estetičke dileme kojima su deca i mladi izloženi u svakodnevnom životu. Nastojimo da osiguramo dostupnost pozorišne umetnosti svoj deci i zato tesno sarađujemo s vrtićima i školama, a za sve ranjive grupe igramo i organizujemo humanitarne predstave i akcije, što daje posebnu dimenziju radu našeg pozorišta. Osnovna koncepcija našeg pozorišta zasnovana je na negovanju tradicije i kulturne baštine, čime deci ukazujemo na identitet i nasleđe iz kog potiču, ali i na raznovrsnosti tema i motiva, čime ih učimo da su građani sveta. Pozorište lutaka Niš je jedino niško profesionalno pozorište za decu i jedino profesionalno lutkarsko pozorište. Na repertoaru imamo oko trideset predstava u svim žanrovima koje poznaje lutkarska umetnost. Našu publiku čine deca i mladi, za koje mesečno prikazujemo 25-30 predstava: radnim danima u prepodnevnim i podnevnim satima za organizovanu posetu škola i vrtića i četvrtkom u 18:00 sati i nedeljom u 11:30 za slobodnu posetu.

U vreme kada u gradovima u Srbiji niču kockarnice, folkoteke ili pak, šoping molovi, u Novom Sadu 2008. godine, nikla je nova pozorišna dvorana u okviru Gimnazije “Laza Kostić”. U susretu sa novom činjenicom u gradu, grupa dramskih umetnika iz Novog Sada, uvidela je priliku da na pravi način oživi ovaj teatarski prostor. U razgovoru sa direktorom Gimnazije “Laza Kostić”, Vukašinom Lazovićem, došli su do zaključka da u ovom prostoru, koji je prvenstveno namenjen za potrebe škole (školske predstave i druge prigodne svečanosti), postoje uslovi, ali i potreba za organizovanjem redovnog pozorišnog života. Uprava škole je u Novosadskom Novom Teatru prepoznala one profesionalne umetnike koji to mogu najbolje ostvariti. Ostvariti tako da približi pozorišnu kulturu, pre svega mlađem naraštaju, ali i široj javnosti. Želja Novosadskog Novog Teatra je da svojim radom osveži i obogati kulturnu sadržinu grada, negujući istinske umetničke vrednosti pozorišnog stvaralaštva za decu i odrasle. Takođe, da svojim radom doprinese stvaranju nove pozorišne publike i da proširi kulturni diverzitet pozorišne javnosti, a pre svega da postavi novu strategiju u komunikaciji sa školskom i predškolskom publikom i da da svoj doprinos u obrazovnom aspektu teatra. Od samog svog nastajanja, Novosadski Novi Teatar ide ka ideji edukacije i kreiranja nove pozorišne publike, paralelno organizujući i stvaranje novih pozorišnih stvaralaca. Pod okriljem ove ideje, na repertoaru NNT-a nalaze se kako predstave za decu, tako i dramske predstave koje po svom sadržaju odgovaraju mladima (do 20 godina), kao i redovnoj pozorišnoj publici.

Pozorišni život Zrenjanina traje još od kraja XVIII veka i nastaje uglavnom iz gostovanja znacajnih pozorišta iz srednje Evrope. Profesionalno pozorište je osnovano 1839. godine i istovremeno je napravljena zgrada pozorišta u samom centru grada, koja sve do danas predstavlja bastion teatarske umetnosti. Današnji izgled sale je skoro neizmenjen i zadržao je svoja prvobitna barokna rešenja. Početkom XX veka u Zrenjaninu se igraju prvi lutkarski komadi, uglavnom u amaterskim družinama. Profesionalno lutkarsko pozorište osnovano je 1956. godine i od tada do danas izvodi po četiri premijere na srpskom i dve premijere na mađarskom jeziku. Integracijom Dramskog i Lutkarskog pozorišta 1975. godine formirano je Narodno pozorište “Toša Jovanović” sa dve scene Dramskom i Lutkarskom. Svake godine Lutkarska scena izvede oko 250 predstava, od čega 100 predstava na gostovanjima. Ansambl lutkarske scene je tokom poslednjih deset godina ostvario značajne domete i time postao najistaknutiji lutkarski ansambl u Srbiji. Za svoja umetnička ostvarenja Lutkarska scena je osvojila više od 200 nagrada na međunarodnim i jugoslovenskim festivalima. Među najznačajnije nagrade spadaju pet nagrada na festivalu “Zlatni delfin” u Bugarskoj, u konkurenciji 25 pozorišta iz 12 država, zatim nagrada kritike za najbolju predstavu na prvom svetskom festivalu dečjih pozorišta u Grčkoj, priznanje UNESCO-a, učešće po pozivu na međunarodnim festivalima BITEF i PIF, kao i nagrade na najznačajnijim jugoslovenskim festivalima. Lutkarska scena je svoje najznačajnije predstave izvela u Austriji, Holandiji, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Grčkoj predstavljajući na najbolji mogući način svoje domete u lutkarstvu, otvarajući prostor novoj umetničkoj invenciji u oblasti lutkarstva. Sa svakog gostovanja lutkarska ekipa je donela i brojne nagrade i priznanja.

Neophodnost postojanja profesionalnog Pozorišta za decu prepoznaje Skupština grada Кragujevca i 2003. godine donosi Odluku o osnivanju “Pozorišta za decu Кragujevac”. Od 2004. godine Pozorište ima status pravnog lica i ujedno predstavlja najmlađe Pozorište te vrste u Srbiji. Potpuna rekonstrukcija Pozorišta urađena je 2008. godine i od tada Pozorište ima 303 mesta za publiku i scenu opremljenu optimalnom scenskom tehnikom. Zahvaljujući kvalitetu predstava, za šta su dokaz učešća na prestižnim međunarodnim festivalima, kao i brojne osvojene nagrade, ovo Pozorište je već tokom prvih godina postojanja steklo veliki ugled, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Do 2017. godine Pozorište je realizovalo 32 premijere, uglavnom lutkarskih predstava, a ostalo su dramske predstave za decu predškolskog i školskog uzrasta. Godišnje se u proseku odigra oko 170 predstava kojima prisustvuje preko 40.000 posetilaca. Pozorište je učestvovalo na brojnim domaćim i međunarodnim lutkarskim festivalima i do sada je osvojilo 42 nagrade . Pored osnovne delatnosti, pripreme i izvođenja predstava iz sopstvenog repertoara, “Pozorište za decu Кragujevac” je sačuvalo tradiciju organizovanja Međunarodnog lutkarskog festivala “Zlatna iskra” na kome iz godine u godinu učešće uzima sve više vodećih svetskih pozorišta. Osim Međunarodnog lutkarskog festivala “Zlatna iskra”, Pozorište organizuje “Festivalčić”, smotru dramsko-lutkarskog stvaralaštva predškolskih ustanova i “Iskricu”, festival dramsko-lutkarskih radionica osnovnih škola Кragujevca. Iako je Pozorište za decu prepoznatljivo po lutkarskim predstavama, 5. novembra 2009. godine dobija i večernju scenu “Scena 303”, namenjenu učenicima srednjih škola i studentima. Omladinskom scenom zaokružuje se programska koncepcija najmlađeg glumišta u gradu.

Tvornica lutaka od 2003. djeluje kao umjetnička organizacija i priznato je umjetničko okupljalište djece. Ta zagrebačka „lutalica“ koja je do sada promijenila mnogo lokacija, od kojih je posljednja bila na Sceni Grič, zapravo je svugdje gdje su djeca: u vrtićima, školama, domovima kulture, učilištima, dvoranama i na trgovima. Okuplja mlade, često nagrađivane autore spremne na eksperimentalni pristup i puno entuzijazma. U bogatom stalnom repertoaru niz je predstava s porukom i poukom najčešće o ljubavi, dobroti i dobročinstvu, osmijehu i zajedništvu, ali i pravilnoj prehrani, znanju i učenju, odrastanju, zaštiti prirode i životinja… Tvornica lutaka ne koristi samo izričaj lutkarskih ili dramskih predstava, već često poseže za multimedijskim i alternativnim oblicima teatra. Do sada je Tvornica lutaka ostvarila 18 profesionalnih kazališnih produkcija s preko 1000 izvedbi. Organizator je mnogobrojnih kreativnih likovnih i dramskih radionica za djecu i mlade. Organizacija je gostovala na mnogobrojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Scena Gorica je gradsko kazalište koje djeluje kao sastavni programski dio Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Scena Gorica jedino je mjesto kazališnih događanja i odgoja dramske publike na području Velike Gorice, grada koji broji preko 64 tisuće stanovnika. S obzirom na brojna gostovanja diljem Hrvatske, edukativne programe, suradnje s drugim institucijama, otvorenost prema afirmaciji mladih glumaca i niz osvojenih nagrada, Scena Gorica u posljednje je tri godine postala vrlo važan dio hrvatske kazališne scene. Pri odabiru produkcijskih strategija kojima se Scena Gorica vodi, u fokusu su odgoj nove publike i postizanje izvrsnosti kroz posebne programe koji otvaraju vrata kazališta, posebice djeci i mladim umjetnicima. Uz redovan program predstava za odrasle, kazalište inzistira na programu namijenjenom djeci te nastoji razvijati edukativne kazališne programe stavljajući naglasak na važnost odgoja mlade publike te na promicanje pozitivnih vrijednosti života u suvremenom okruženju.

Prve su kazališne predstave u Varaždinu organizirane u isusovačkoj gimnaziji početkom 17. stoljeća, a javne kazališne predstave održavale su se s prekidima od 1788. do 1873. na različitim mjestima: velikaškim palačama, gostionicama i trgovima. U 19. stoljeću predstave su se izvodile na hrvatskom i njemačkom jeziku; njemačko kazalište dominira do potkraj stoljeća i odigralo je vrlo značajnu ulogu u širenju kazališne kulture i u samom nastajanju hrvatskog kazališta. Godine 1873. podignuta je sadašnja zgrada kazališta prema projektu čuvenog bečkog arhitekta Hermanna Helmera. Prvi hrvatski profesionalni ansambl osnovan je 1898. Stalno gradsko kazalište osnovano je 1915., a uz dramu djeluje opera i operetta. Stalno kazalište održalo se do 1925. Potom, do Drugoga svjetskog rata, kazališne sezone održava osječko kazalište, koje Varaždin smatra svojom drugom središnjicom. Od 1945. do danas kontinuirano djeluje stalno kazalište. Dio HNK Varaždin čine Lutkarska i dječja scena, koja producira značajne predstave za djecu u suradnji s drugim kazalištima i organizacijama, te Kazališni studio mladih.

Grad Šibenik svoje prvo kazalište dobio je 1870. godine. Četiri godine nakon po prvi put se izvodi predstava na hrvatskom, “Kip od mesa”, u izvedbi talijanske putujuće kazališne družine „La drammatica compagnia Vittorio Alfieri“. To je godina koja se u Šibeniku smatra godinom afirmacije hrvatske drame. Današnji rad HNK Šibenik rezultat je ulaganja i profesionalizacije od ranih 200-ih. Od 2001. godine šibensko kazalište djeluje u obnovljenoj kazališnoj zgradi, jednoj od najstarijih u Hrvatskoj.
Odtad do 2008. godine kazalište je djelovalo u bogatoj amaterskoj formi, da bi 2008. godine premijerom predstave „Fantazija“ hrabro zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Kazalište je producent i organizator Međunarodnog dječjeg festivala, jedinstvene i u inozemstvu afirmirane manifestacije posvećene umjetnosti za djecu i umjetnosti koju djeca stvaraju, a koja se održava od 1958.

Kazalište iz Slavonskog Broda koja se bavi produkcijom dječjih predstava i radionicama za djecu.

Gradska kazališna i kulturna ustanova Narodno kazalište u Puli osnovana je 1948. godine te je smješteno u višenamjenskoj, prije svega kazališnoj zgradi Politeami Ciscutti. Prvu premijeru Držićeva Dunda Maroja, Narodno kazalište u Puli uprizorilo je 22. siječnja 1949. godine.
Nakon 23 sezone svoga djelovanja s postavljenih 213 premijera (199 kazališnih i 14 operetnih naslova) 125 autora (66 stranih i 59 domaćih) i odigranih 2.050 predstava, Likvidacijski odbor donosi rješenje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališta kao ustanove. Kazalište je ponovo otvoreno 1989. izvedbom Gotovčeve opere Ero s onoga svijeta HNK iz Zagreba. Od 2004. dobiva formalni naziv Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište te započinje formirati vlastiti glumački ansambl. INK – Gradsko kazalište Pula programski je fokusirano na kazališnu sezonu prema uobičajenim načelima repertoarnih kazališta, te realizira što u vlastitoj produkciji, što u koprodukciji, od pet do osam premijernih naslova po sezoni.

Vlasnik i osnivač Gradskog kazališta Požega je Grad Požega. Djelatnost Gradskog kazališta Požega obuhvaća edukaciju mladih i odraslih radom Male škole kazališta, Srednjoškolske kazališne družine te odraslih amatera. To uključuje amatersku produkciju, profesionalnu produkciju i koprodukciju, kao i produkciju pokaznih predstava te glazbeno-scenskih uprizorenja. Ciljani broj premijera po sezoni je šest – što profesionalnih, što amaterskih. S obzirom na to kako nema vlastiti ansambl, kazalište vlastitu produkciju gradi temeljem principa “učenja kazališta” odnosno sretnim spajanjem stručnih kazališnih gostiju (pedagoga, redatelja, glumaca, dramaturga, scenografa), požeških amatera i bogate literarne baštine požeštine. Tako nastaju začudne predstave koje po cijeloj Hrvatskoj pronose dobar glas o postojanju kazališne svijesti Požege. Radom Male škole kazališta i Srednjoškolske kazališne družine kazalište stvara vlastite glumačke potencijale, no isto tako stvara i odgaja kazališnu publiku. Ovakvim pedagoškimi radom koji za pojedine polaznike traje i do dvanaest godina kazalište uspijeva iz svoje sredine svake godine „lansirati“ na akademije dramskih umjetnosti po jedno novo ime koje se tijekom godina afirmira na hrvatskoj dramskoj sceni.

Prve zabilježene predstave u Karlovcu održane su još u 17. stoljeću. Od 1860. godine počinje i amaterska glumačka djelatnost u samom Karlovcu. Kazališne su se predstave u početku održavale u improviziranim dvoranama (gostionice, kavane, svratišta, kućne pozornice), a 1892. godine Karlovac dobiva dobro opremljenu i prikladnu dvoranu – Zorin dom. Tada Karlovac postaje grad s najjačim i umjetnički vrlo izraženim amaterskim, ali i poluprofesionalnim kazalištem. Od 1945. godine počinje postupna profesionalizacija ansambla i od 1948. godine kazalište djeluje kao profesionalno – Karlovačko kazalište ili Narodno gradsko kazalište Karlovac. Kazalište je bilo djelomice i putujuće te je pokrivalo područja Gorskog kotra, Banije, Korduna i Like. Šezdesetih godina 20. stoljeća kazalište zbog novčanih problema prestaje s radom te umjesto njega djeluje Dramski studio. Danas Gradsko kazalište Zorin dom svoju djelatnost organizira kroz vlastite produkcije, gostovanja kazališnih predstava, koncerata, likovnih manifestacija i ostalih kulturno-umjetničkih djelatnosti u cilju zadovoljavanja kulturnih potreba stanovnika grada Karlovca i Karlovačke županije.