Author: Marija Backović

Drugi međunarodni pozorišni festival profesionalnih pozorišta za decu i mlade „Novosadske pozorišne igre“ održaće se u Novom Sadu, od 8. do 15. maja – na obe scene Pozorišta mladih. Otvoriće ih predstava “Koralina” pozorišta domaćina, van takmičarske konkurencije, u režiji Jakuba Maksimova koji je bio inspirisan novelom Nila Gejmena.

U izboru selektora i direktora festivala Mihajla Nestorovića, u konkurenciji za nagrade, publika će videti 12, prema selektorovim rečima – izuzetnih evropskih pozorišnih ostvarenja za decu i mlade: budimpeštanski „San letnje noći“, riječke „Zamrznute pjesme”, celjsku „Kozu na sudu u Višnjoj gori”, banjalučko „Bio jednom jedan lav”, skopsku „Ronju”, telavivsko „Kada je sve bilo zeleno”, beogradske “Hajdi” i „Mogućnost zabavljanja kod ptica”, špansku “Geometriju duše”, podgoričko „20.000 milja pod morem”, varnsku (Bugarska) „Alisu u svetu ogledala” i berlinske “Klovnovske kuće”.

Tokom festivala, mladi kritičari, čije jezgro čine deca iz Dramskog studija Pozorišta mladih, razgovaraće o predstavama s njihovim stvaraocima. U žiriju, koji će odlučivati o najboljima, ove godine su: novinarka i teatrološkinja Olivera Milošević, glumica Maja Lučić i kostimografkinja Milica Grbić Komazec.

8. maj/19.30 sati

“KORALINA”

Pozorište mladih/Novi Sad, reditelj Jakub Maksimov

Strahovi iz detinjstva, čuvajte se – dolazimo!

Deca umeju strahu da pogledaju u oči, više nego odrasli, jer deca se malo boje, a malo ne veruju očima. Tako je strah manji i lakše se pobeđuje. Reditelj Jakub Maksimov i neustrašiva ekipa Pozorišta mladih, prevođena Kristinom Savkov, propituje, smeju li se strahovi pustiti po sceni onako kako su pušteni međ’ redove jedne knjige? Može li se – tako rasutima – hrabro krenuti ka njima? Hrabro da bi se pobedili…

9. maj/11 sati

RONJA, KĆERKA RAZBOJNIKA“

Teatar za decu i mlade/Skoplje, reditelj Jakub Maksimov

Neustrašiva i divlja, a divna

Ko je voleo Pipi Dugu Čarapu i njene dogodovštine, smesta će se zaljubiti i u Ronju – kćerku razbojnika. Ronja nas vodi na poprište dve bande, ali onakvo kakvo može da se rastvori samo u dečjoj mašti, na filmu, u nekoj knjizi, ili kao u slučaju skopske Ronje – u pozorištu… Ronja je divlja, svojeglava i neustrašiva devojčica. Priželjkujemo da takva budu i naša deca – neustrašiva, da pobede sve što se pobediti mora… Da bi se živelo…

9. mja/19.30

„KOZA NA SUDU U VIŠNJOJ GORI“

Slovensko gledališče Celje, reditelj Luka Marcen

Priča koja emocije natapa mudrošću

Ovo je stara slovenska legenda o jednoj kozi/jarcu, koja/i je u komšijskom dvorištu pojeo/la malo salate… I onda sve krene po zlu, ali na kraju – pouke su jasne… Sjajna komedija namenjena mladoj publici dolazi iz Celja. Smeštena je u modernu scenografiju, obučena u savremene kostime, a diči se i odličnom muzikom koja emocije natapa mudrošću.

10. maj/11 sati

„BIO JEDNOM JEDAN LAV“

Dječje pozorište Republike Srpske/Banja Luka, reditelj Nikola Bundalo

Kad si lav – dovoljan je štap i kanap

Teško da se nešto može napraviti uz pomoć štapa i kanapa, ali kad te vodi dobra priča, onda nastane jedna – o jednom lavu i ona počinje baš kao u naslovu – “Bio jednom jedan lav…” A ovaj je banjalučki… Uz prepoznatljive stihove i misli genijalnog Duška Radovića, glumci vešto uvlače publiku u bajkoviti svet pisca.

10. maj/19.30 sati

„MOGUĆNOST ZABAVLJANJA KOD PTICA“

Bitef teatar/Beograd, reditelj: Nikola Isaković

Podstanari smo planete Zemlje

Ljudi su samo jedan deo univerzuma u kojem živimo i nisu apsolutni vladari svega. Postoje tu i neka druga bića i stvari, neki drugi stanari planete Zemlje. Zvuči kao neka definicija iz biologije koju treba savladati, ali to je čista, nepatvorena istina. Naučimo je najzad. Pozajmili smo ovu planetu na neko vreme od naših predaka i dužni smo da je u što boljem stanju predamo našim naslednicima. Tri su glumca na sceni, stižu iz Beograda, vrhunski su lutkari. Kad takvim daš – čak i – gomilu otpada, oni naprave čudo.

11. maj/19.30

„SAN LETNJE NOĆI“

Centralnoevropski plesni teatar/Budimpešta, reditelj: Kristijan Đerđe

Šekspir koji se pleše

Čudesni Šekspir oduvek je bio intrigantno utočište raznih umetnika. U slučaju budimpeštanske trupe dodatno je uzbudljiv jer donosi čitanje na kakvo nismo navikli… Pred nama je Šekspir koji se pleše. U “San letnje noći” uvlače nas izuzetni umetnici vrsnog plesnog teatra iz Mađarske. Bez daha ostavljaju njihovi pokreti u kojima su satkane mnoge – za život – važne priče.

12. maj/11 sati

„HAJDI“

Pozorište „Boško Buha“/ Beograd, reditelj Đurđa Tešić

Daleko od buke, bliže sebi

Hajdi je priča koju smo svi jako voleli. O šestogodišnjoj devojčici koja je izgubila roditelje i sad živi s dedom u švajcarskim Alpama. Deda slovi za pustinjaka i čudaka koji živi daleko od civilizacije. Naoko je nepristupačan i grub, a zapravo deda kakvog bismo poželeli. Uz njega, Hajdi je zavolela sve ono što je važno kad živiš daleko od bučnog sveta. Zato priroda postaje njen najrođeniji dom… Nastavak ove poučne priče ispričaće nam glumci beogradskog Pozorišta “Boško Buha”, nežno i pažljivo.

12. maj/19.30

„GEOMETRIJA DUŠE“

Teatar Plus/Gijon (Španija), reditelj Olga Zečeva

Poetsko merenje, za sva čula

Može li se izmeriti neizmerljivo, svet recimo? Da mu se oslušne bilo, ispišu mere? U pozorištu – može. Sve, pa i to. “Geometrija duše” stiže iz španskog Gijona, a izvodi je umetnik ovdašnjeg porekla Alek Ćurčić. Spoj je telesnog izraza, savremenog plesa i manipulacije objektima. Istinsko poetsko merenje, za uživanje svih čula.

13. maj/11 sati

„20. 000 MILJA POD MOREM“

Gradsko pozorište/Podgorica, reditelj Marko Čeh

Bajka koja je postala realnost

Ma ko ne bi zaronio 20.000 milja pod more, da vidi kakav se to tamo svet skriva, ko tamo vedri i oblači, ko je kapetan, a ko mali od palube. Maštovito štivo za decu nekada je bilo iz sveta naučne fantastike, a već danas je ozbiljna realnost… Četiri glumca iz Podgorice na jedinstven način oživljavaju fantastičnu priču Žila Verna.

13. maj/18 sati

„KADA JE SVE BILO ZELENO“

Pozorište “Ključ”/Tel Aviv (Izrael), reditelji Dikla Kac i Avi Zliha

O čovečanstvu, prirodi i ljudima

Da li je ikada bilo tako, da je sve bilo zeleno – možemo se samo zapitati danas? Seže li uopšte sećanje na to vreme – ako ga je bilo. U ovoj fantazmagoričnoj, višestruko nagrađivanoj predstavi iz Tel Aviva – gotovo bez reči – glumci nam govore o čovečanstvu, prirodi i ljudima. Reč je zapravo o nekoj vrsti ekološke bajke, a bajke, priče uopšte održavaju svet živim i važnim mestom za čoveka. U središtu tih priča je borba za opstanak, a na čelu nje je nada da će bar delić prirode biti sačuvan od betona.

14. maj/18 sati

„ZAMRZNUTE PJESME“

Gradsko kazalište lutaka/Rijeka, reditelj Tamara Kučinović

Čeznemo sa njima: prijateljstvom i ljubavlju

Već i od samog naslova riječke predstave čoveku zaigra svaki damar u telu. Riječko lutkarsko kazalište je teatar koji predvodi sve ono najboje u lutkarskom svetu našeg regiona. Stižu nam sa svojom najboljom predstavom, dirljivom pričom o ljubavi i prijateljstvu – tim jedinstvenim ljudskim vezama koje čoveka čine ljudskim bićem, vezama koje su nam potrebnije nego ikad u našem vrlom svetu sve bizarnije otuđenosti… Posle niza festivala i nagrada, Riječani stižu i u Novi Sad.

14. maja/19.30 sati

“KLOVNOVSKE KUĆE”

Pozorište “Merlin”/Berlin, reditelj Dimitris Stanu

Pobediti strahove, ostvariti snove

Na sceni zatičemo zgradu s pet stanova u kojoj živi šest likova. Uhvaćeni su u mrežu svojih navika i nepodnošljive kolotečine. Boje se da izgube svoje male bedne života više nego da izađu iz kolopleta straha i jadnoće, i najzad prestanu da budu otuđeni od svojih snova. Glumci Merlin teatra koji ima dve adrese, atinsku i berlinsku, maestralno manipulišu lutkama. Lutke su izrađene od različitih materijala, a akteri suvereno demonstriraju različite lutkarske tehnike, kombinovane s video projekcijom i svetlosnim efektima. Ova lutkarska teorija o ljudskoj ništavnosti vrlo duboko ponire u način života savremenog čoveka koji je okovan strahovima, iz kojih se boji da izađe.

15. maja/11 sati

„ALISA IZA OGLEDALA“

Državno lutkarsko pozorište/Varna (Bugarska), reditelj Biserka Kolevska

Ogledalce, ogledalce…

U jednoj reči – brodvejski spektakl. U pozorišnim krugovima ova “Alisa” slovi za najbolju evropsku produkciju u prošloj godini. Stiže nam iz Bugarske i zvanični je pobednik najvećeg lutkarskog festivala u Varni.

Festival se zatvara 15. maja u 19.30 proglašenjem pobednika i uručenjem nagrada najboljima.

Radioigra za djecu i mlade tijekom desetljeća prati recentnu produkciju domaće i svjetske književnosti za djecu.
Dramski izraz i radiofonska forma stvaraju specifičan  umjetnički izričaj, a emisija Radioigra za djecu i mlade nikada ne preslikava književnost na radio. Namjera autora jest da svaka emsija bude originalan, poticajan  i izrazito umjetnički proizvod koji radio pokazuje u novom svjetlu. Izvrsnost glume, bogatstvo zvuka, glazbena atraktivnost te jezična profiliranost odlike su svake emisije koja time zadvoljava visoke standarde javnog radija.

Sve stvari jedne duše – Sara Lustig

Kako odgovoriti na nasilje i je li moguće zaštititi nekoga od nasilja pitanja su koja danas muče i roditelje i nastavnike i stručnjake. No kako se s time nose djeca, što proživljavaju i mogu li se snaći u svakodnevici? Nisu li suviše krhk da bi se oduprla i prihvatila savjete koje im dajemo mi odrasli? A što se događa s prijateljstvom kada je jedna osoba izložena nasilju, a druga joj ne zna pomoći? Sve su to teme ovog iznimno poetskog teksta za djecu i mlade.
Redateljica: Iva Srnec Hamer,
ton majstorica: Katarina Račić,
skladatelj Stanslav Kovačić
Glume : Matija Čigir, Silvio Mumelaš, Mia Krajcar, Antonija Stanišić Šperanda

Dramu možete poslušati na sljedećem linku: https://radio.hrt.hr/slusaonica/radioigra-za-djecu-i-mlade?epizoda=202304161605

Uzimajući kao okosnicu klasičnu trodijelnu strukturu, kreće se od noći, muzički i sadržajno mirne, nježne i tople, a nastavlja se s jutrom, buđenjem i rađanjem svjetla, te se završava s danom, slavljem i igrom.
Koristit će se bebama dobro poznata rutina dana, kako bi ih se uvelo u jedan novi svijet.
Četiri izvođačice, svaka kroz svoj medij (glas, pokret, instrument) vode publiku na putovanje od sna do igre, od tamnog do svijetlog, od apstraktnog do konkretnog, od glasa do riječi.
Ovakvim pristupom, djecu upoznajemo s novim, njima bliskim, svijetom umjetnosti, otvarajući im istovremeno taj svijet kao prostor igre i interakcije, kao prostor slobode i istraživanja svim osjetilima.

 Muzički biennale Zagreb ponovno stvara program za djecu i mlade – Muzički biennale za VELIKE malene.

 Autorice koncepta: Ivana Đula, Selena Gazda, Tena Novak Vincek, Lucija Stanojević, Irma Unušić

Tena Novak Vincek, glazba
Ivana Đula, dramaturgija
Selena Gazda, kostimografija, scenografija

Irma Unušić, koreografija

Izvođačice:

Ivana Lazar / Mima Karaula,  sopran
Lucija Stanojević, violina i ostali instrumenti
Tena Novak Vincek, violina i ostali instrumenti

Irma Unušić, plesna izvedba

Tokom pet dana publika će imati priliku da dožive dve predstave smederevskog pozorišta PATOS iz njihovog autorskog programa „Teatar zatvorenih očiju“, kao i imerzivno-multimedijalno scensko iskustvo francuskog teatra Des Châteaux en l’air koji posećuje Smederevo u okviru svoje evropske turneje.

U ponedeljak 17. aprila sa početkom u 18 časova, PATOS otvara ovu Nedelju predstavom ISKRICA U MOJOJ GLAVI, senzorna bajka za decu i roditelje, a zatim nastavlja u utorak 18. aprila od 20 časova sa predstavom INNER LIGHTS kojom je i započet razvoj programa ovog pozorišta u kome nastaju predstave koje se doživljavaju sa povezom preko očiju, aktivirajući sva ostala čula kod „gledaoca“. Obe predstave su dostupne za samo 32 osobe po izvođenju, a potpisuje ih autor i reditelj Vladislav Nešić.    

U sredu 19. i četvrtak 20. aprila od 18 časova, kao i u petak 21. aprila od 12 časova, posetioci Centra za kulturu Smederevo imaće priliku da dožive predstavu DANUBIJA – OGLEDALO U VODAMA. Pet članova ekipe – muzičar, vizuelni umetnik, glumac i dvoje scenarista – pozivaju posetioce da umoče svoje noge kroz imerzivno multimedijalno iskustvo na zamišljenom putovanju Dunavom. Oni ih vode na ovo participativno putovanje koje je napisano bez teksta, ali sa zvukovima, slikama, tijelima u pokretu, predmetima i vodom. Svaka faza predstave je prizor inspirisan dunavskom istorijom i kulturom i pravim iskustvom putovanja rekom: germanska rečna mitologija, bečki ples i slikarstvo, podunavska muzika i jezici, balkanski granični ratovi, oluje i poplave, arhitektura i memorija. Predstava je zasnovana na putovanju od maja do avgusta 2021, na koje odlaze vizuelna/performans umetnica Ramona Poenaru i glumac/reditelj Gael Šilart zajedno sa svoje dvoje dece brodom Amorados da otkriju Dunav od njegovog izvora do ušća. Ova predstava je dostupna za 50 posetioca po izvođenju.
 
Pored predstave, francuski umetnici će u utorak 18. aprila i četvrtak 20. aprila od 12 časova prirediti radionicu pod nazivom OSETLJIVA KARTA DUNAVA na kojoj će Ramona, Gael i njihova deca sa roditeljima i decom crtati kolektivnu osetljivu mapu ove velike reke. Učesnici će eksperimentisati kako da emocijama i maštom prevedu u crtež percepcije svog okruženja, posebno grada u kome žive, blizu Dunava.

Program se realizuje uz organizacionu podršku Centra za kulturu Smederevo i pozorišta PATOS, a ulaz na sve programe je slobodan uz obaveznu rezervaciju i preuzimanje karata

Završava se 15. ljubljanski festival kulturno-umjetničkog uzgoja Bobri koji je u prethodne tri sedmice djecu i mlade razveseljavao kulturnim priredbama.

U subotu, 15. aprila, u Centru urbane kulture Kino Šiška, razigranom koncertnom predstavom Godalkanje u produkciji Društva za jednu muziku (Društvo za eno glasbo) završiće se 15. ljubljanski festival kulturno-umjetničkog uzgoja Dabri (Bobri). Nakon predstave biće upriličene radionice koje će voditi mentorice iz Javnog zavoda Mala ulica.

Program 15. festivala koji se odvijao u Ljubljani i Domžalama bio je koncentrisan oko teme Drugi i ja. Događaji (pozorišne, plesne, pripovjedačke i muzičke priredbe, radio drame, radionice i vođenja, kao i druge aktivnosti) od kojih je bio sačinjen program na različite načine podsticali su na razmišljanje o drugarstvu, saradnji, pravičnosti, odgovornosti, povezivanju (međugeneracijskom takođe), brizi za druge, zajednici i prostoru u kom živimo.

Festival je i ove godine bio veoma dobro posjećen. Na njemu je šezdeset producenata organizovalo sto šezdeset događaja koje je posjetilo više hiljada gledalaca. Događaji su se odvijali na pedeset scena. Program su obogatile i produkcije iz drugih država – ovog puta naši gosti su bile plesne trupe iz Austrije i Francuske.

Dabrov dnevnik

Program u kom su predstavljene sve ovogodišnje aktivnosti dostupan je na stranici: www.bobri.si, a tokom festivala i ove godine je izlazila radna sveska Dabrov dnevnik, koja se priprema u Kinodvoru – programu za djecu i mlade Kinobalon. U Gradskoj biblioteci Ljubljana, Pionirska – centar za književnost za mlade i bibliotekarstvo sastavljen je obiman spisak literature koja na određen način govori o tematici ovogodišnjeg festivala, koji je takođe dostupan na sajtu festivala.

Dabrove mlade oči

U projektu Dabrove mlade oči (Bobrove mlade oči) koji mladima otvara vrata u svijet umjetnosti, učenici Osnovne škole Rihard Jakopič, pod mentorstvom umjetnice Teje Miholič, upoznali su se sa tehnikom toplotnog tiska, koja nam je zahvaljujući računima koje dobijamo prilikom trgovine bliska u svakodnevnom životu. Učesnici projekta su razmišljali o tome kako umjetnost može da nam ukaže na nove mogućnosti upotrebe sasvim običnih predmeta, te kako štampač koji printa račune može da postane sredstvo umjetničkog izraza. Projekat je nastao u saradnji s Centrom urbane kulture Kino Šiška, a biće predstavljen na svečanom zatvaranju festivala, 15. aprila.

Organizatori festivala: Gradska opština Ljubljana; izvršni producent: Slovensko mladinsko gledališče; koproducent Javni zavod Kinodvor

Međunarodna revija lutkarstva Lutkokaz po trinaesti je put okupila najbolje od aktualnih lutkarskih produkcija, filmova i samih lutaka studenata Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Također, dvjema gostujućim izvedbama i predavanjem predstavila je UO LOFT, program pojačavši novom produkcijom UO Gllugl, predstavom Dramskog studija Dada, čiji će dramski pedagog Davor Dokleja dan poslije na malom Assiteju osvojiti nagradu Zvjezdana Ladika, te zapaženim performansom slovenskoga lutkarskog dramaturga Benjamina Zajca. Ovogodišnji Lutkokaz organizirao je i odlične radionice za studente lutkarstva i kazališnog oblikovanja, predavanje i okrugli stol o suvremenom lutkarstvu, predstavio je regionalnu platformu Od malih nog(u) i zaokružio veliki dvoipolgodišnji projekt Kreativne Europe „Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU“. U sklopu projekta Osijek je bio domaćin lutkarima i lutkarskim kritičarima iz Slovenije, Škotske i Litve. Tako nekako zvučao bi šturi opis 13. Lutkokaza, no on je, kao i svi prije njega, bio mnogo više od impresivnih činjenica na papiru. Štoviše, riječ je o pravom malom pothvatu.

Prije gotovo petnaest godina Akademija za umjetnost i kulturu (tada još Umjetnička akademija) tiho je i hrabro pokrenula reviju lutkarstva s idejom predstavljanja vlastitih produkcija i studenata domaćim lutkarskim ravnateljima i producentima. Vrlo brzo pokazalo se da početni koncept ne prolazi jer je (navodno) gotovo nemoguće dovesti ravnatelje u ožujku u Osijek. Kad već početni koncept nije upalio, Lutkokaz se okrenuo sebi i svom gradu, nudeći publici besplatan, a atraktivan i kvalitetan domaći i međunarodni program. Na reviji su se našla gotovo sva hrvatska (nezavisna) kazališta, Lutkokazovi omiljeni gosti i partneri Lutkarsko kazalište Ljubljana (jedno od najjačih u Europi) i utjecajno nezavisno slovensko kazalište Moment, potom kazališta, družine, umjetnici i stručnjaci iz Mađarske, Italije, Španjolske, Švicarske, Slovačke, Litve, Škotske…

Ipak, bez obzira na impresivna imena i programe, Lutkokaz je ostajao na (financijskim) marginama u hrvatskom, ali i osječkom kontekstu. Kako bi ipak preživio, osječka akademija odlučila se za europske projekte, koji joj osiguravaju nužna gostovanja. No organizator se nije zadovoljavao tek pukim preživljavanjem, već se kontinuirano širi u brojnim aspektima. Uz predstave i stalne radionice domaćih i međunarodnih stručnjaka revija je od prije nekoliko godina bogatija za filmski program i izložbe studenata Kazališnog oblikovanja koje su se prometnule u stalni Salon lutaka, kao temelj za potencijalni muzej lutaka. Od prošle godine studentima i Osječanima se izvedbama i razgovorima predstavlja po jedno lutkarsko kazalište (prije ovogodišnjeg LOFT-a predstavila se GKL Rijeka), program bogate predavanja i okrugli stolovi jakih i cjenjenih lutkarskih umjetnika (ove godine predavanje je održao litvanski redatelj i teoretičar vizualnog kazališta Žilvinas Vingelis, a na okruglom stolu o suvremenom lutkarstvu i kritici sudjelovalo je desetak stručnjaka i mladih kritičara iz Hrvatske, Slovenije, Škotske i Litve), u uvijek dupkom punim gledalištima sjede brojni važni domaći i međunarodni gosti festivala. Sve to dovelo je do jučer malu reviju do ispunjenja njezine početne misije – promocije lutkarstva na Akademiji – no ne više u hrvatskom već u europskom kontekstu.

I dok je to ludo hrabro lutkarsko putovanje podiglo reviju na gotovo nezamislive razine, ništa se drugo nije promijenilo. Lutkokaz je i dalje u svim pogledima malo okupljanje koje zvijezde i autoritete europskog lutkarstva ugošćuje u svojim dvjema dvoranicama, uguravajući ih (ili ne) u improvizirane crne kutije bez zraka i prostora. Već dugo osječka akademija radi važne stvari za Osijek i hrvatsko lutkarstvo, njezine produkcije pomiču granice tog izraza, a bivši studenti nose repertoare većine lutkarskih kazališta, no i dalje nema adekvatna izvedbenog prostora, što ubrzano dolazi na naplatu.

Lutkokaz je nadrastao sam sebe i postavlja se pitanje što dalje? Logično bi bilo širiti se, ali kamo? Na ulicu? Ako se, pak, stisne i zatvori unutar vlastitih (ne)mogućnosti, zašto je toliko ulagano u tu reviju? Jedino rješenje je ono nužno i očito – kazališna dvorana koju bi osječka akademija i Lutkokaz konačno dobili na korištenje. Na taj način ne bi samo preživjeli, već bi imali mogućnosti dovesti još jača i brojnija imena i programe u Osijek, i time ga pretvoriti u istinski centar hrvatskog lutkarstva (dodajmo ovdje da je Osijek i domaćin SLUK-a, što ga zaista gura u prvi plan hrvatskog lutkarstva), ali i bitno mjesto u europskom kontekstu. A lutkarstvo je davno prestalo biti lak kazališni izraz namijenjen „tek“ dječici. Ono u suvremenom kontekstu pruža beskrajno mnogo mogućnosti na sceni, ali i oko nje – u europskim suradnjama i projektima koji osječkom i hrvatskom lutkarstvu, umjetnosti i gradu Osijeku nude velik prostor predstavljanja, povezivanja, umjetničkog rasta i razvoja. Prilika je pred nama. Čvrsti su temelji pod nama. Potreban je tek materijalni poguranac i (lutkarski) svijet će biti kod nas i s nama.

U kazalištu Trešnja predstavljena je suradnja kazališta i Kraša na produkciji predstave Charlie i tvornica čokolade. Ravnateljica Višnja Babić i redateljica predstave Lea Anastazija Fleger najavile su ovu čarobnu predstavu koja donosi priču o djeci koja žele zagospodariti svijetom slastica, velikom i čudesnom tvornicom Willyja Wonke. Kako su najavile na konferenciji, bit će to prava kazališna poslastica za sve ljubitelje kazališta, a premijerno će se izvesti 21. travnja. Kao ponosni partner predstave, Kraš će obradovati one najmlađe posebnim, limitiranim izdanjem čokolade ČOKSA. Petero sretnih nalaznika zlatnih karata, svake godine u razdoblju trajanja promocije od četiri godine, osvojit će bogate nagrade i iskustva: posjet Kraševoj tvornici čokolade, godišnju ulaznicu za sve predstave kazališta Trešnja, 100 komada čokolada ČOKSA te ulaznicu za Muzej čokolade za cijeli razred dobitnika. Posebno izdanje čokolade ČOKSA Charlie i tvornica čokolade moći će se kupiti u suvenirnici kazališta Trešnja. Događaj je moderirala glumica Marijana Mikulić.

Ravnateljica Gradskog kazališta Trešnja, Višnja Babić, redateljica Lea Anastazija Fleger te glumci Luka Bulović i Radovan Ruždjak otkrili su razne zanimljivosti o ovoj čarobnoj predstavi u kojoj glume gotovo svi glumci iz Trešnjinog ansambla. Riječ je o velikoj produkciji, bogatoj scenografiji, odličnim kostimima te predstava donosi puno pjesme i plesa.

“Izrazito se ponosim ansamblom Trešnje, koji može napraviti bilo što pa je tako svaki pojedinačno u ovoj predstavi napravio sjajnu ulogu. Zahvaljujem se Krašu na partnerstvu”, rekla je ravnateljica Višnja Babić.

Direktor službe marketinga Kraša, Nikša Farac izrazio je veliko zadovoljstvo zbog suradnje s kazalištem Trešnja. “Drago nam je što smo se mogli uključiti u predstavu o bajkovitoj tvornici Willya Wonke te najmlađima dodatno dočarati slatki svijet čokolade koji nas sve, i male i velike uči o pravim životnim vrijednostima. I naša ČOKSA želi promicati te vrijednosti te poručiti svima da kroz svaki dan budu najbolja moguća verzija sebe, bez obzira na kalupe u koje ih ponekad društvo želi staviti.”

Režiju i adaptaciju potpisuje Lea Anastazija Fleger, scenografiju je osmislio Paolo Tišljarić, kostime Ana Fucijaš, glazbu potpisuje Frano Đurović, pokret Damir Klemenić, rasvjetu je oblikovala Vesna Kolarec, rekvizitu Miro Gik, autor projekcija i fotografija je Miran Brautović, a autor plakata Zdenko Bašić.

Nakon premijere, svi zainteresirani predstavu mogu pogledati u kazalištu Trešnja 22., 23., 28., 29. i 30. travnja, 19., 20. i 21. svibnja te 19., 20. i 21. lipnja, a namijenjena je djeci starijoj od sedam godina.

Međunarodni festival pozorišta za decu u Subotici objavljuje konkurs za učešće u takmičarskom programu jubilarnog, 30. Festivala, koji će se održati od 17. do 22. septembra 2023. godine.

Pozivaju se sva profesionalna pozorišta lutaka i pozorišta za decu, kao i sva druga profesionalna pozorišta koja na svom repertoaru imaju predstave za decu, da svoje prijave pošalju na adresu direkcije Festivala:

Otvoreni univerzitet Subotica
Međunarodni festival pozorišta za decu
Trg cara Jovana Nenada 15
24000 Subotica
Srbija

odnosno: lutfestsubotica@gmail.com , najkasnije do 15. aprila 2023. godine. Neblagovremene prijave neće se razmatrati.

* Na Festivalu su zastupljeni svi vidovi pozorišnog stvaralaštva za decu, s tim što se prednost prilikom selekcije daje lutkarskom pozorišnom izrazu.

Način prijavljivanja:

Svi koji apliciraju za zvaničnu konkurenciju u obavezi su da pored popunjenog formulara za prijavu (formular se može preuzeti preko linka na dnu ove stranice) prilože:

1. kompletan snimak predstave (DVD ili kao link za preuzimanje i/ili gledanje)*
2. pet (5) fotografija predstave (13×18 cm, 300 dpi, quality 3 / tj. oko 1500 x 2100 piksela)
3. kratak sadržaj predstave (do 900 znakova)
4. puna imena članova kreativnog i tehničkog tima
5. kratak tekst o pozorištu ili biografiju (do 900 znakova)
6. logo pozorišta

* Kompletan snimak predstave možete poslati običnom poštom na adresu Otvorenog univerziteta Subotica (tj. direkcije Festivala) koja je navedena gore ili preko interneta (kao link za preuzimanje** i/ili gledanje). Preostali materijal možete poslati putem elektronske pošte na: lutfestsubotica@gmail.com.

** Napomena: U slučaju kada je vremenski period za preuzimanje fajlova ograničen (npr. slanje preko WeTransfer-a ili slične platforme, za korisnike besplatne usluge), može se desiti da zbog velikog broja prijava, vremena potrebnog za preuzimanje (download) i usled drugih okolnosti nećemo uspeti da preuzmemo fajl do navedenog roka te će biti potrebno da ga pošaljete ponovo.

Bez navedenih elemenata prijava se neće smatrati valjanom i potpunom.

Navedeni materijali su neophodni radi selekcije (snimak – u slučaju kada ne postoji mogućnost da se predstava vidi uživo) kao i izrade kataloga Festivala. Priloženi materijali ostaju u arhivi Festivala.

Selekcija:

Osnovni kriterijum za selekciju predstava je njihov umetnički kvalitet. O kvalitetu predstava koje konkurišu za zvaničnu selekciju odlučuje selektor Festivala (prof.dr Zoran Đerić).

Rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala najkasnije do 15. maja 2023.

Zbog velikog broja prijavljenih, pojedinačna obaveštenja slaće se samo onim pozorištima / učesnicima čija predstava bude odabrana za izvođenje u okviru takmičarskog programa.

Nagrade:

Međunarodni festival pozorišta za decu dodeljuje sledeće nagrade za predstave u zvaničnoj selekciji:

1. Grand Prix za najbolju predstavu u celini;
2. Nagradu za najbolju režiju;
3. Nagradu za najbolju scenografiju;
4. Nagradu za najbolju originalnu muziku;
5. Nagradu za najbolje estetsko i tehnološko rešenje lutaka;
6. Nagrade za glumačko majstorstvo (5 ravnopravnih nagrada).

O nagradama odlučuje petočlani međunarodni žiri koji se bira iz redova svetski afirmisanih pozorišnih umetnika i teatrologa.

Uslovi učešća:

Prema propozicijama Festivala, troškove puta do Subotice i nazad učesnici snose sami, dok organizator Festivala pokriva troškove lokalnog transporta, obezbeđuje smeštaj (hotel, pun pansion), tehničku podršku kao i akreditacije za sva Festivalska dešavanja.

* * *

Više informacija možete pronaći na sajtu Festivala: https://www.lutfestsubotica.net/sr/glavni-program

Ukoliko imate dodatnih nedoumica ili pitanja, slobodno se obratite direkciji Festivala na e-mail: lutfestsubotica@gmail.com .

Međunarodni festival lutkarstva održan je deveti put u Podgorici. Vikenda koji je za nama, podgorički mališani imali su priliku da isprate po dva izvođenja pet predstava i to iz Sjeverne Makedonije, Slovačke, Srbije, Španije i Crne Gore.

U okviru festivala održana je i promocija knjige Čarobni kamen i druge bajke, autora Davora Dragojevića, direktora Festivala.

Na veliko zadovoljstvo organizatora, festivalske predstave je posjetilo oko 2.500 gledalaca. Kao i svake godine, ulaz je bio besplatan.

Izvedene su predstave:  Palčica, Teatra za deca i mladinci iz Skoplja,  Robot, Davida Zuazole iz Španije, Princeza na zrnu graška, Pozorišta lutaka iz Niša, Kupanje u bojama, Thalia teatra iz Slovačke, Maca papučarica Gradskog pozorišta Podgorica.

Na Festivalu je uručeno 12 nagrada. Glumcima najdraža Nagrada koju dodjeljuje Dječji žiri otišla je Gradskom pozorištu Podgorica, za predstavu Maca papučarica. Ove godine Dječji žiri je bio u sljedećem sastavu: Dušan Čelebić, Dalila Tuzović, Andrija Šaković, Niša Ćupić, Lara Dlabač, Eleonora Tomašević, Pavle Milić, Petar Đuranović i Anđelija Vidaković – predsjednica.

Stručni žiri u sastavu Jelena Stojanović – Patrnogić, direktorica „Pozorišta za decu i mlade“  iz Kragujevca i direktorica Međunarodnog lutkarskog festivala „Zlatna iskra“, Srbija – predsjednica žirija, Vuk Perović, urednik filmskog i serijskog programa na Nacionalnom javnom servisu RTCG i umjetnički direktor Underhill Festa, Crna Gora – član žirija i Milena Janjušević, urednica Redakcije programa za djecu na Nacionalnom javnom servisu RTCG, Crna Gora – članica žirija donio je sljedeće odluke:

Grand Prix za najbolju prestavu u cjelini dobila je predstava Robot Davida Zuazole i Unia Teatr Niemozllwy Španija – Poljska. Nagrada za najbolju režiju pripala je Mareku b. Chodaczyńskom za istu predstavu. Nagrada Dragan Radulović za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Davoru Dragojeviću za predstavu Priceza na zrnu graška – Pozorišta lutaka Niš. Nagrada za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka, kao i Nagrada za najbolju scenografiju pripala je Davidu Zuazoli za predstavu Robot , David Zuazola and Unia Teatr Niemozllwy  Španija – Poljska. Marek Żurawski dobitnik je Nagrade za najbolju originalnu muziku, ztakođe za predstavu Robot. Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodijeljene su: Ansamblu Gradskog pozorišta Podgorica za igru u predstavi Maca papučarica, Emri Kurtishovoj i Martinu Jordanovskom za partnersku igru u predstavi Palčica, Teatar za deca i mladinci, Skoplje, Sjeverna Makedonija, Biljani Radenković za ulogu u predstavi Priceza na zrnu graška – Pozorište lutaka Niš, Srbija, Davorinu Diniću za ulogu u istoj predstavi, te Davidu Zuazoli za ulogu u predstavi Robot, David Zuazola and Unia Teatr Niemozllwy Španija – Poljska.

Nagrade Specijalnog žirija uručila je suosnivačica Festivala Ljiljana Burzan Nikolić.

Pored dječje radosti zbog intezivnog trodnevnog druženja sa lutkama, Festival je obilježilo i nekoliko puta ponovljeno pitanje: Kada će djeca Podgorice dobiti lutkarsko pozorište?

Zbilja, kada?