Author: Marija Backović

‘’Sanjati treba, dići se sve do neba!’’ filozofija je predstave ‘’Priča o snovima’’ kojom će u Maloj sceni otvoriti sezonu. Riječ je o čak devetoj predstavi iz ciklusa ‘’Priča o…’’, a cijeli je ciklus poseban po tome što je namijenjen djeci od 18 mjeseci.

Koncept je kreiran na način da se već bebe od 18 mjeseci, suprotno tradiciji, navikavaju na slobodu i umjetnički doživljaj kazališta. ‘’Naši mali posjetitelji već su dosad vidjeli i doživjeli osam takvih predstava. Oni se po našem kazalištu kreću, promišljaju i usput uče. A roditelji se zabavljaju i druže s njima u jednom ambijentu koji je daleko od ekrana, a nije park i standardna igra. Takvih oblika zabave i nema mnogo. Broj djece koja nam se vraćaju i mnogo pozitivnih komentara motiviraju nas da postajemo sve bolji i bolji!’’ – kaže Buga Marija Šimić, umjetnička direktorica kazališta.

Predstava ‘’Priča o snovima’’ inspirirana je malim ljudima i velikim snovima, a fantastična scenografija Jopagu dizajna omogućila je da jedna “obična dječja soba” postane planina, jezero ili svemir. Glazbu, koju će najmlađi zasigurno pjevušiti danima, skladale su Anita Valo i Meri Jaman, a tekst je napisala Dunja Fajdić. Ova predstava posebna je i po tome što, pod sponzorstvom PRIMA Namještaja, u gledalištu umjesto sjedala našu publiku dočekuju – maleni madraci i jastučići, a sve kako bi stvorili što ljepšu, mekaniju i opušteniju atmosferu i pomogli našim malim gledateljima da uživaju u snovima i našoj predstavi!

‘’Nova predstava uči o hrabrosti pred strahovima, znatiželji, svijetu i ljubavi. Sve su to one lijepe stvari koje želimo istaknuti i nastaniti u umove naših malih gledatelja. Fantastična kombinacija režije Morane Dolenc te kostima Dubravke Skvrce dala je taj jedan dašak zvjezdane prašine i od srca vjerujem kako će ova produkcija naći put do srca naše male publike. Dužni smo im pokazati ljepotu velikih, velikih snova, a sigurnu će im ruku na tom putu pružiti naš dragi glumac Marko Hergešić…’’ – dodaje Buga koja je predstavu i producirala.

Svečana premijera predstave zakazana je za 15. rujna u 18 sati, a prve reprize u subotu, 17. rujna u 10 sati i nedjelju 18. rujna u 11 sati. Ulaznice možete rezervirati na web stranicama kazališta.

Vidimo se u kazalištu! Veselimo Vam se!

Predstava  „Agi i Ema“ sinoć je imala premijerno izvođenje u Gradskom pozorištu Bečej.

U predstavi igraju: Srđan Kner, Simonida Mandić, Aneta Tucakov i Rastko Mićić.
Tekst: Igor Kolarov
Dramatizacija: Mina Petrić
Režija:  Sonja Petrović.
Kompozitor: Zdravko Petrović
Muzički saradnici: Jožef Riter i Vuk Popović
Tehnička podrška: Ivan Dunđerski i Imre Makra

O predstavi:
Ponekad je sve što nam je potrebno u životu samo jedan pravi prijatelj.

Agi je usamljeni dečak koji se seli u novu kuću čak devetnaesti put. Mama i tata ne obraćaju puno pažnje na njega. Ako biste pitali Agija, rekao bi vam da mama i tata ne bi primetili čak ni da Agi porazbija sve stvari po kući! Srećom, u novoj kući Agi otkriva tavan, a na tavanu… Na tavanu živi Ema…

Fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu objavljuje Konkurs za učešće u PRATEĆEM PROGRAMU Jubilarnog 30. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji će se održati od 1. do 12. jula 2022. godine.

DJEČJE SCENSKO STVARALAŠTVO

Na konkurs se mogu prijaviti trupe koje stvaraju u oblastima scenskih umjetnosti, a čiji su izvođači djeca ili mladi (ples, gluma, performans, balet…)
Osnovni kriterijum za selekciju je umjetnički kvalitet programa. O kvalitetu i selekciji programa odlučuje Urednički odbor Festivala.

EDUKACIJA I STVARALAŠTVO ZA DJECU I MLADE

EDUKATIVNI PROGRAM
Na konkurs se mogu prijaviti istaknuti profesionalci koji žele da prenesu svoje znanje i iskustvo na djecu putem edukativnih radionica.

KNJIŽEVNI PROGRAM
Na konkursu mogu konkurisati pojedinci do 18 godina starosti  koji pišu i objavljuju svoje radove i istaknuti pisci za djecu i mlade.

LIKOVNI PROGRAM
Na konkursu mogu konkurisati:
likovne škole ili likovne sekcije – izložbe dječijih radova;
pojedinci do 18 godina starosti koji stvaraju u oblasti likovne umjetnosti;
profesionalni likovni stvaraoci koji izlažu radove namjenjene ili prikladne za djecu.

MUZIČKI PROGRAM
Na konkursu mogu konkurisati:
muzički sastavi čiji su izvođači djeca (hor, bend, orkestar…); djeca solisti;
profesionalni muzički sastavi koji izvode muziku za djecu.

Osnovni kriterijum za selekciju likovnog, književnog programa i radionica je njihov program, umjetnički kvalitet, inovativnost i nova tema. O kvalitetu programa i selekciji odlučuje Urednički odbor Festivala.
Fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu izvođačima koji prođu selekciju obezbjeđuje tehničku podršku, prostor, promociju i podršku tokom programa.

ROK ZA PRIJAVE: Prijave slati najkasnije do 1. maja 2022. godine.
Podaci traženi u formularu su potrebni radi selekcije, kao i za potrebe izrade kataloga Festivala. Priloženi materijali ostaju u arhivi Festivala. Rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala najkasnije do 15. juna 2022.
​
Neblagovremeno poslate ili nepotpune prijave neće biti uzete u razmatranje. Prijave slati SAMO putem formulara na linku ispod. 

Ukoliko imate dodatnih pitanja, možete se javiti na e-mail adresu: ​pp@kotorskifestival.me

Omladinski angažovani teatar kao uvod u interaktivne programe za decu i mlade
Unapređenje kvaliteta omladinske kulture, kroz izgradnju političke svesti, kritičkog razmišljanja i međunarodne solidarnosti mladih, cilj je projekta „Evropska mreža za omladinski angažman 2.0 (EYE.net 2.0)”, u okviru kog će publika, od 5. do 8. aprila, kroz pozorišni festival na nekoliko lokacija, imati priliku da pogleda osam interaktivnih omladinskih pozorišnih predstava, iz osam zemalja. Ovaj projekat je uvod u „Škole budućnosti”, programski segment Evropske prestonice kulture čiji su fokus deca i mladi.

Tokom aprila, „Škole budućnosti” preispitaju koliko su kultura i umetnost važni u edukaciji dece. Pretvarajući škole u umetničke scene, a institucije kulture u centre edukacije, projekat „EYE.net” uključuje omladinu koja će, kroz rad sa vrsnim umetnicima kao mentorima, sama kreirati sadržaj, odnosno pozorišne predstave. Njihova tematika je aktuelna i prijemčiva široj publici, te su neki od okvira u kojima će mladi stvarati i evroskepticizam, solidarnost, lažne vesti, ekologija, antifašizam, ekonomija i drugi.

Učesnici iz svake zemlje birali su po jednu temu kojom će se baviti, pa će tako naredne nedelje, od 5. do 8. aprila, ljubitelji angažovanog teatra imati priliku da pogledaju češku predstavu „Poslednja bitka maršala Konjeva”, francusku „Zastani pred ruševinama”, predstavu iz Nemačke „Zašto?”, predstavu grupe mladih koji dolaze iz Grčke „Neobeležena zemlja”, iz Italije „Da li volite paradajz sos?”, iz Litvanije „Zvuk tišine”, Slovenije „Neki to vole lažno”, kao i iz Srbije „Amanet”. Nakon ili tokom svake od predstava održaće se i interaktivna debata sa mladom publikom.

Sve ove predstave, biće igrane na nekoliko lokacija u gradu: Gimnaziji „Laza Kostić” i „Isidora Sekulić”, u Karlovačkoj gimnaziji, Kulturnom centru Novog Sada, Studentskom kulturnom centru Novog Sada, Pozorištu mladih, ŠOSO „Milan Petrović”, kao i u srednjoj školi za dizajn „Bogdan Šuput”.

U okviru projekta, planirano je osam pozorišnih festivala: u Novom Sadu (Srbija), Pragu (Češka), Sansepolkru (Italija), Mariboru i Ptuju (Slovenija), Atini (Grčka), Tuluzu i Klermon Feranu (Francuska), Berlinu (Nemačka) i Kaunasu (Litvanija).

Ovaj projekat podržan je kroz program „Evropa za građane/ke – Mreže gradova” i deo je programa dve Evropske prestonice kulture – Novog Sada i Kaunasa. Cilj ove omladinske mreže je da podstakne informisanje mladih o osnovnim evropskim vrednostima, kao i izgradnja kapaciteta za njihovo aktivno uključivanje u keiranju i oblikovanju buduće slike Evrope. Projekat traje 24 meseca, od januara 2021. godine do decembra 2022. godine, i uključuje 16 partnerskih organizacija iz devet zemalja.

Projekat „Evropska mreža za omladinski angažman 2.0 (EYE.net 2.0)” jedan je od prvih u okviru programskog luka Budućnost Evrope, čiji je cilj podsticanje i uključivanje dece i mladih u stvaranje bolje budućnosti Evrope, kroz kulturu i umetnost, koji će okupiti mnogobrojne umetnike iz 30 zemalja i podariti publici više od 270 kulturnih događaja.

Po motivima slikovnice “Velika tvornica riječi” Agnes de Lestrade
Autor teksta i dramaturg: Bruno Margetić
Redateljica: Morana Dolenc
Scenografija i lutke: Morana Dolenc i Drago Dolenc
Skladatelj: Borna Erceg
Kostimografkinja: Dubravka Skvrce
Producentica: Buga Marija Šimić
asistentica produkcije: Vanesa Petrac
dizajn plakata: Ana Goja
Igraju:Velika tvornica riječi (Fileasova priča): Nikola Radoš i Josipa Bilić / Buga Marija Šimić

Riječi velikih tvornica (Silvina priča): Katarina Arbanas i Matic Zakonjšek

Tvornica velikih riječi (Oskarova priča): Nikola Radoš i Buga Marija Šimić / Josipa Bilić

Dječak Fileas živi u zemlji u kojoj se riječi kupuju. Ponekad se love mrežicama za leptire, bacaju se po smetlištu pa tamo ponekad možeš naići i na neku lijepu, odbačenu riječ. Fileas je zaljubljen u Silvu i htio bi joj iskazati svoju ljubav, no za takve posebne, velike i lijepe riječi, on nema novaca. Takve riječi mogu koristiti samo bogati, a oni se pak njima razbacuju. Ostali svoje osjećaje pokazuju pogledom, djelima, smiješkom. Ili nekim običnim riječima, ali jako posebno i pažljivo izgovorenima. Hoće li Silva prepoznati njegovu namjeru ili će odabrati dječaka koji za sve velike riječi ima novaca?

Ovo je kratka radnja slikovnice “Velika tvornica riječi” na temelju koje nastaje nova predstava kazališta Mala scena!

Naša predstava spaja glazbenu, lutkarsku i dramsku umjetnost u posebnoj kazališnoj avanturi kakvu još niste vidjeli: Ova je predstava zapravo 3 predstave u jednoj!

Istu priču možete pogledati iz perspektive Fieleasa, Oskara ili Silve te na taj način vidjeti kako svaka priča ima više strana i kako je važno u svakoj situaciji uzeti u obzir i onu drugu osobu i njihovu priču! Možete odabrati i samo jednu od priča, ili pogledati sve 3!

Predstava ističe ljepotu jezika te njihovu snagu i povezanost sa našim unutarnjim emocionalnim svijetom – ovisno o tome kakve riječi koristimo i kako ih izgovorimo, možemo druge povrijediti, usrećiti, s njima se povezati ili prekinuti odnose. Uz to, predstava progovara i o konzumerizmu, nježnosti,ljubavi, željama i hrabrosti da pokušamo nešto čega se bojimo i ne dopustimo da nas strah sputava.

Ova divna priča ispunjena magičnom glazbom Borne Ercega u režiji fantastične Morane Dolenc bit će jedno posebno kazališno iskustvo za cijelu obitelj koje se ne zaboravlja!

U adventsko vrijeme nakon predstave djeci će poklone dijeliti Sv. Nikola/Djed Mraz, a i nudimo Vam i posebnu – Veliku pretplatu! Po posebnoj cijeni možete pogledati sve tri predstave tijekom cijelog prosinca! Za više informacija o Velikoj pretplati možete nam pisati na info@mala-scena.hr

Predstava je namijenjena djeci od 4 godine naviše. 

Predstava za djecu učestvuje u takmičarskom programu međunarodnog festivala malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu koji se završava danas.

Podsjećamo da je u pitanju porodična, teatarska priča za sve uzraste od devet do 99 godina. Riječ je o ‘drugačijoj’ bajci, koja dotiče ozbiljna pitanja svih vremena- vlast i zloupotrebu vlasti, laž i istinu, manipulaciju.

Predstavu “Carevo novo odijelo”, nastalu prema istoimenoj bajci Hansa Kristijana Andersona, režirao je Petar Pejaković. Dramaturg je Đorđe Stanojlović, scenograf Vojislav Kilibarda, kostimografkinja Jelena Vasiljević, a producent Milina Kovačević. U predstavi igraju: Dejan Đonović, Miloš Pejović, Goran Slavić i Slaviša Grubiša.

Predstava “Carevo novo odijelo” je skrojena kroz igru. Maštali smo o tome da napravimo predstavu o politici za djecu. Ova Andersenova bajka napisana je, kao i mnoge njegove bajke, i za djecu i za odrasle. On nije mislio da postoje neke stvari koje su samo za odrasle, a neke samo za djecu. Pisao je za djecu o stvarima za odrasle. Sve stvari koje su za odrasle jesu i za djecu, pa i politika, samo je pitanje kako je predočiti djeci. Carevo novo odijelo je tako postalo igra sa ozbiljnim temama. Carevo novo odijelo ne postoji. Car je go. To svi znamo. Htjeli smo da ogolimo sve te teme za odrasle: vlast, podanik, politika, izbori, programi, demokratija, despotija, revolucija… da ukažemo na mehanizam njihovog funkcionisanja. Da, te stvari su često jezive, ponekad smiješne, uglavnom farsične, kao i kod Andersena. A kao što kod njega isto često biva, nema srećnog kraja, ima nade, ima poziva, ima i rješenja, ali razrješenja ne, ono je isključivo na nama”, kaže reditelj Petar Pejaković.

Razumijemo li ljubav? Mladi argentinski redatelj i dramaturg Guillermo Baldo postavio je predstavu koja je u njegovoj domovini već osvojila niz nagrada, i za tekst i za predstavu, a sudeći po reakcijama premijerne, velikom većinom mlade publike koja je burnim ovacijama i uzvicima bravo! ispunila Dram(m)a centar u Delti 5, sretan je kazališni život očekuje i u Rijeci.

Oduševljenje, smijeh i suze izazvale su mlade glumice Romina Tonković, koja igra Jelu i sve ostale likove, te Ana Marija Brđanović, u ulozi Roxane koja predstavu prati glazbom na ukuleleu i gitari. Riječ je o Jelinom sjećanju na djetinjstvo, a zaplet se temelji na ljubavnim pismima koja jedna od njih potpisuje kao dječak, kao što je to i u drami Edmonda Rostanda „Cyrano de Bergerac“. Ljubavna priča koja se razvija iz anonimnosti, pritisci i pravila koje odrasli nameću djevojčicama / dječacima u odijevanju, načinima igre, ponašanju, odnosima, društvo koje nameće čak i što dječak / djevojčica mora osjećati, misliti i voljeti, uvijek manje-više jednako – o svemu tome nas toliko suptilno upućuje razmišljati autor i redatelj Baldo koji ne docira, ne osuđuje niti koga optužuje, jednostavno stvari postavlja u situacije koje su takve kakve jesu, a mi možemo, ganuti iskrenošću i ljepotom prikazanog, istinski promišljati različitosti.

Mlade gledateljice i gledatelji o predstavi su rado podijelili dojmove:

„Duhovito, pitko, intimno, prelijepo, sjetno“,

„Jednostavna, topla, efektna scenografija, izvrsne mlade glumice. Preslatke su“,

„Izvrsne su djevojke. Zapravo me iznenadilo koliko me predstava dirnula, nisam mogao suzdržati suze, ali nekako pozitivno. Sjetio sam se vlastitih selidbi i prekinutih prijateljstava i ljubavi za sobom. Predstava me podsjetila i na vlastito djetinjstvo“,

„Prekrasno je bilo! Čarobna predstava u svakom svom segmentu – od scenografije do prekrasne igre i suigre, do sjaja u očima dviju glumica! Očarana sam jako“,

„Bez riječi sam, malo mi se plakalo. Još uvijek mi se plače, najradije bih otišla sa strane isplakati se. Toliko je lijepo i dirljivo, ne znaš plače li ti se od ljepote, od tuge, ganuća… Gluma je vrhunska, djevojke su razvalile“,

„Lijepo je i jako tužno, iako ima i jako puno humora. Životno“,

„Odlično! Scenografija, gluma, sve. Osjeti se veliko srce u predstavi. Jako se lijepo prenosi tematika – što je ljubav zapravo“,

„Ova je predstava dušu dala za osvajanje festivala, čestitam Hrvatskoj drami, cijeloj ekipi i Romini Tonković osobito na ovakvom ostvarenju, praktički je 50 minuta pričala i bila u više uloga, svaka čast i Ani Mariji Brđanović na ulozi, a svladala je i sviranje gitare… Sjajno. Čini mi se da su svih osvojile, vjeruješ im skroz. Znaš, nije ono kao kad odrasli igraju djecu, pa to izgleda iritantno na trenutke. Ova predstava ima najvišu kvalitetu, poslije nje se osjećam ispunjeno“,

„Fantastično je bilo! Mogla je trajati još dva sata koliko mi je lijepa predstava! Magija totalna!“.

Predstava je nastala u suradnji s Riječkim kazalištem mladih „Kamov“ i u koprodukciji s Teatrom Poco Loco iz Zagreba gdje će već u petak 10. prosinca imati i svoju zagrebačku premijeru.

Uručenjem nagrada i izvođenjem premijere predstave „Lepotica i zver“ zaječarskog pozorišta u čast nagrađenih, spuštena je zavesa na 11. Pozorišni festival za decu „ZajeČAR“
Žiri 11. Pozorišnog festivala za decu „ZajeČAR“ u sastavu Ana Tanasković, predsednik, Miloš Tanasković, član i Viktorija Arsić, član, doneo je odluku da nagradu za najbolju predstavu Festivala dodeli predstavi „Palčica“ Pozorišta lutaka Niš, koju je po tekstu Milene Depolo režirala Dragana Miloševski Popova.
U obrazloženju žirija se kaže:
„Predstava „Palčica“ podsetila nas je na važne životne vrednosti i na mnoštvo prepreka, koje, uz ljudske vreline, nije lako, ali je moguće prevazići. Maštovitim, ali ne pompeznim sredstvima, bogatoj zanimljivim rediteljskim rešenjima predstava „Palčica“ ubedila nas je da možemo dotaći srca najvažnije pozorišne publike. Zato je proglašavamo najboljom predstavom ovog festivala.“
Za najboljeg glumca 11. pozorišnog festivala za decu „ZajeČar“ žiri je proglasio Srđana Miljkovića, za tumačenje više likova u predstavi „Palčica“ Pozorišta lutaka Niš.
„U širokoj lepezi svojih likova u predstavi „Palčica“ Srđan Miljković pokazao je svoja zapažena glumačka umeća. Pre svega kao Gundelj u svojoj žovijalnoj igri, a potom i kao Sin Žabac, Pripovedač, Riba, Pauk i Vilenjak ubedio nas je u raznolikost tumačenja svojih likova“ navodi se u obrazloženju žirija.
Obe nagrade primila je direktorka Pozorišta lutaka Niš Milica Radulović koja je u izjavi za medije istakla:
„Moji utisci su odlični, s obzirom da smo dobili nagradu za najbolju predstavu na festivalu i nagradu za najboljeg glumca festivala. Smatram da su predstave za decu od kapitalne važnosti za razvoj dece i adolescenata i u to treba ulagati i novac i energiju.“
„Nagrada za najbolju glumicu ovog festivala dodeljuje se za razigranog Pinokija Petri Dimitrijević, koja je u ne lakom zadatku pokazala maksimalnu veštinu i doslednost zahtevnog scenskog izvođenja“, stoji u odluci žirija 11. pozorišnog festivala za decu „ZajeČar“.
„Svaka nagrada nosi sa sobom uzbuđenje onoga ko je prima zato što je ono što je mesecima radio pripremajući ulogu u predstavi neko primetio, a najvažnije je da deca to vide. Reakcija dece, njihova podrška i aplauz nas raduju i zbog toga želimo da budemo još bolji. Zaječarska publika je pažljivo slušala i razumela predstavu i reagovala baš tamo gde treba. Dobro je što se u Zaječaru pozorišna publika stvara od malih nogu, jer ovde deca umeju da se ponašaju i da pametno gledaju predstavu“, istakla je Petra Dimitrijević u izjavi za medije.
Žiri je dodelio i specijalna nagradu, Jovani Grozdanović i Mini Cocić, za partnersku igru Dabrova u predstavi „Pinokio“, za prešarmantne i neodoljive dabrove u predstavi „Pinokio“. Primajući nagradu glumice nisu krile zadovoljstvo.
Osim nagrada žirija na 11. Pozorišnom festivalu za decu „ZajeČAR“, dodeljena je i nagrada publike za najbolju predstavu . Mališani su pažljivo gledali sve predstave i davali im ocene od 1 do 10. Najbolja predstava 11. Pozorišnog festivala za decu „ZajeČAR“ po izboru publike je predstava Narodnog pozorišta Leskovac „Pinokio“, po tekstu i u režiji Spasoja. Ž. Milovanovića, sa prosečnom ocenom 9,84. Ispred leskovačkog pozorišta nagradu je primila Nataša Nikolić Marjanović.
Prosečne ocene ostalih predstava na osnovu glasova publike su sledeće:
7,86 – Predstava STRAHINJA, tekst: Željko Hubač, režija: Šari Sabel Strandmark, koprodukcija Prvog prigradskog pozorišta „Puls teatar“ iz Lazarevca , „Gamba produkcije“ iz Beograda i „Inovadore“ iz Stokholma
9,16 – Predstava PALČICA, tekst: Milena Depolo, režija: Dragana Miloševski Popova, produkcija Pozorište lutaka Niš
9,46 – Predstava ASKA I VUK, adaptacija teksta i režija: Olivera Viktorović, produkcija: Pozorište „Pan teatar“ Beograd
U čast nagrađenih na 11. Pozorišnom festivalu za decu „Zaječar“ izvedena je premijera predstave zaječarskog teatra „Lepotica i i zver“ po tekstu i u režiji Željka Hubača. Ovu divnu predstavu najmlađa publika i njihovi pratioci pozdravili su gromoglasnim aplauzom. Scenografiju potpisuje Mirko Stokić, kompozitor je Zoran Nikolić, izrada kostima: Gorica Ilić i Mirjana Stanojević. Igraju: Viktorija Arsić, Miloš Đuričić, Vujadin Milošević, Predrag Grbić, Miloš Tanasković, Jelena Rajić, Nataša Petrović i Branislav Mijatović. Majstori tona i svetla su Dušan Puretić, Dragan Marković i Stevan Đorđević, šminka Nikolija Krstić, sufler/inspicijent je Marija Ristić, rekviziter Željko Šoršokanović, tehnika: Boban Simonović, Nikola Ranđelović, Zlatko Golubović i Miodrag Marković.
Prema rečima autora „Lepotica i zver“ nije samo bajka o prepoznavanju lepote ljudske duše u nakaznom telu. To je i priča o samospoznaji. Izuzetno važna za ovaj trenutak, za nametnute okolnosti u kojima danas vaspitavamo decu. Jesmo li se predali dominaciji svakovrsne površnosti koja nas okružuje, da li nas može zainteresovati sjaj u oku, umesto sjaja šminke koje oko u koje gledamo okružuje? Imamo li vremena za osećanja, dok nas „melje“ utilitaristička svakodnevica?Ovu bajku, koju sam napisao pre mnogo godina, režirao sam sa namerom da vidim koliko je danas Rasinovski sinonim za katarzu – ganuće – učinkovit kod publike. Da vidim da li melodrama ima snagu da pokrene mladog čoveka na kritičko razmišljanje o sistemu vrednosti u kojem živi. Jer, uveren sam da od odgovora na pitanje „Šta je lepota?“ zavisi sudbina sveta.
Miloš Đuričić koji tumači Zver, jednu od dve naslovne uloge, u izjavi za medije kaže:
„Ovo je još jedna u nizu predstava koju smo uradili, a za koju premijera nije odmah održana. Nažalost to je sve posledica epidemiološke situacije, ali evo dočekala je i ona svoju premijeru. Sa ovom predstavom smo u Kruševcu, na festivalu “Mali Joakim” osvojili dve nagrade i sada smo konačno pred zaječarskom publikom. Drago mi je da su sjajno reagovali, što je najveća nagrada i dokaz da smo napravili dobar posao.“
U naslovnoj ulozi Lepotice je Viktorija Arsić koja ističe da je ovo prvo igranje pred zaječarskom publikom, da su svi iz ekipe jako srećni i zadovoljni, jer je publika lepo prihvatila predstavu, a po reakcijama se vidi da su razumeli poruku:
„Nadam se da će ova predstava još dugo da živi i da će još puno puta budi ovako puno pozorište kao večeras. Naš cilj je bio da deca zapravo shvate da je najvažnija dobrota, da dobrota menja i pokreće svet“.
Predstava „Lepotica i zver“ nije bila u konkurenciji za nagrade na Festivalu , ali je važno pomenuti da je prema glasovima publike prosečna ocena ove predstave 9,59, što potvrđuje da će imati dug život. Da podsetimo, predstavu „Lepotica i zver“ Dečji žiri proglasio je najboljom na ovogodišnjem 14. Festivalu za decu i mlade profesionalnih pozorišta Srbije „Mali Joakim“. Takoće, stručni žiri Malog Joakima doneo je odluku da specijalnu nagradu za masku dodeli Milanu Vujiću, za predstavu „Lepotica i zver“ Narodnog pozorišta Timočke Krajine „Zoran Radmilović“.