Stručni žiri 15. Malog Marulića radio je u sastavu Saša Božić, redatelj, Magdalena Mrčela, spisateljica, novinarka, prof. hrvatskog jezika i književnosti i Ivo Perkušić, glumac i ravnatelj Gradskog kazališta mladih Split, a njihove nagrade najboljim ostvarenjima su:
1. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini predstavi CAFFE KRALJEVSTVO, Kazalište lutaka Zadar
2. Nagrada za najbolji tekstSINIŠI NOVKOVIĆU za tekst predstave Slonić Dištonić, Gradskog kazališta lutaka Split
3. Nagrada za najbolju režijuANICI TOMIĆ za predstavu Mala Frida Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba
4. Dvije nagrade za najbolje glumačko ostvarenje:
– DOMAGOJU IVANKOVIĆU za uloga Oca u predstavi Mala Frida, Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba
– TAMARI KUČINOVIĆ za ulogu Tvora u predstavi Srce veće od mene samog, Gradskog kazališta lutaka Rijeka
5. Nagrada „Zdenka Mišura“ za najveći kazališni izazov predstavi AUT u produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba
Žiri je dodijelio i tri posebne nagrade za izuzetna umjetnička ostvarenja:
6. Nagrada za jedinstvo glumačke igreIRENI BAUSOVIĆ TOMLJANOVIĆ i DOMINIKU KARAKAŠIĆU, ansamblu predstave Caffe Kraljevstvo, Kazališta lutaka Zadar
7. Nagrada za umjetnički doseg u spoju lutkarstva, kazališta objekta i dramske igre autorskom timu i ansamblu predstave SLONIĆ DIŠTONIĆ, Gradskog kazališta lutaka Split
8. Nagrada za inovativnost scenskog jezika autorskom timu i ansamblu predstave SRCE VEĆE OD MENE SAMOG Gradskog kazališta lutaka Rijeka
Svoju nagradu za najbolju predstavu dodijelio je i dječji žiri, a prema njihovom sudu također je najbolja predstava Caffe Kraljevstvo Vanje Jovanovića i Patrika Gregureca u produkciji Kazališta lutaka Zadar.
Izbornik ovogodišnjeg festivala bio je dr. sc. Igor Tretinjak.
9:45 sati, Osnovna škola Mejaši Ivana Đula i Milica Sinkauz, MALI STRAH Slušaonica radio-igre za djecu U suradnji s Dramskim programom Hrvatskog radija Trajanje: 50 min Ulaz besplatan
10:00 sati, GKL Split GKL Split: Siniša Novković, SLONIĆ DIŠTONIĆ Autor i redatelj: Siniša Novković Lutke, kostimi i scena: Luka Duplančić Glazba: Tomislav Topić Svjetlo: Lucijan Roki Ton: Franko Perić Igraju: Sanja Vidan, Ivan Medić, Branimir Rakić (Stipe Gugić), Justina Vojaković-Fingler, Franjo Đaković, Milana Buzolić-Vučica, Milena Blažanović, Andrea Majica O predstavi: Intonacija je raspjevana kraljevina kojim vladaju kralj Solo i kraljica Arija. Svake godine kralj i kraljica organiziraju glazbeni festival u kojem se najbolji pjevači i svirači iz cijelog svijeta natječu za prestižnu nagradu „Zlatni Akord“. Čarobnjak Mandolini je počasni član žirija i jedini u kraljevini koji ne zna pjevati ni svirati. Kada ne dobije pozivnicu za ovogodišnji festival, razljućeni čarobnjak ga odluči uništiti te noć prije finala njegov pomoćnik Slonić cijelom carstvu ukrade ritam i sluh. Trajanje: 40 min Dob: 3+
15:00 sati, Osnovna škola Mejaši Nina Mitrović, FLEKAVAC Slušaonica radio-igre za djecu U suradnji s Dramskim programom Hrvatskog radija Trajanje: 50 min Ulaz besplatan
19:00 sati, GKL Split – Svečano otvaranje 15. Malog Marulića GKL Rijeka: Tamara Kučinović, SRCE VEĆE OD MENE SAMOG Redateljica: Tamara Kučinović Dramaturg i asistent redateljice: Nikša Eldan Likovno oblikovanje: Alena Pavlović Skladatelji: Ivana Đula i Luka Vrbanić Oblikovatelji svjetla: Tamara Kučinović i Sanjin Seršić Igraju: Zlatko Vicić, David Petrović, Tilen Kožamelj, Almira Štifanić, Andrea Špindel, Petra Šarac, Damir Orlić O predstavi: Svako je srce drugačije. Srce medvjeda Urse je veliko. Veće. Najveće. Srce kao kuća. Toliko je veliko da može pustiti unutra i zeca, i soba, i ježa, i tvora, i zmiju. Svakoga. Jer imati takvo srce, a ne dijeliti ga, prava je šteta, veća od najveće štete. Tamo unutra možete se sklupčati uz kamin na debelom tepihu boje lososa, ili sjesti u udobnu bidermajer fotelju, obući najmekanije papuče na svijetu, slušati glazbu iz starog zelenog gramofona, ili pročitati koju dobru knjigu. Za svakoga ponešto i za svakoga sve. U Ursino srce dolazi se zagrljajem. Hoćete li ući? Hoće li ući ijedna životinja, i zašto neće? Trajanje: 50 min Dob: 7+
Utorak, 12. travnja
9:00 sati, Osnovna škola Dobri Nina Mitrović, FLEKAVAC Slušaonica radio-igre za djecu U suradnji s Dramskim programom Hrvatskog radija Trajanje: 50 min Ulaz besplatan
11:00 sati, HNK Split GK Žar ptica: Autorski projekt Jelene Kovačić i Anice Tomić, MALA FRIDA Redateljica: Anica Tomić Dramaturginja i autorica teksta: Jelena Kovačić Scenograf: Igor Vasiljev Kostimografkinja: Doris Kristić Skladatelj: Nenad Kovačić Scenski pokret: autorski tim, ansambl i Anja Đurinović Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek Autor videa: Igor Vasiljev Igraju: Amanda Prenkaj, Gorana Marin, Domagoj Ivanković, Petar Atanasoski, Marko Hergešić i Bogdan Ilić Suradnik za mađioničarske trikove: Domagoj Ivanković U predstavi se koriste pjesme: Flor de canela (meksička narodna) i No Soy de Aqui (Chavela Vargas). Izvođači glazbe: udaraljke, gitara, ukulele: Nenad Kovačić, violina: Lucija Stanojević, truba: Valdemar Kušan O predstavi: Autorski projekt Mala Frida inspiriran je djetinjstvom meksičke slikarice Fride Kahlo koja je sa šest godina oboljela od dječje paralize i već kao djevojčica osjetila što to znači biti drugačiji. Sedmogodišnja Frida vodi nas u Meksiko, u Casu Azul – obiteljsku kuću Kahlo. Unutar plavih zidova Case Azul Frida pokušava ojačati svoju bolesnu nogu zbog koje je njeni vršnjaci izbjegavaju i zovu Frida Drvena noga. Dane provodi družeći se sa svojim roditeljima i životinjskim prijateljima majmunom Fulang Changom i crnim mačkom Perditom, a njena jedina ljudska prijateljica izmišljena je djevojčica Brisa. No jednoga dana u njen život ulazi jedan stvarni dječak Pablo. Mala Frida priča je o prijateljstvu koje nas čini boljima, odlučnosti koja nas čini neustrašivima i zamišljanju koje sve čini mogućim. No prije svega Mala Frida priča je o prihvaćanju, sebe i drugih. Trajanje: 65 min Dob: 6+
11:00 sati, Osnovna škola Dobri Nina Mitrović, FLEKAVAC Slušaonica radio-igre za djecu U suradnji s Dramskim programom Hrvatskog radija Trajanje: 50 min Ulaz besplatan
16:00 sati, GKL Split KL Zadar, Vanja Jovanović i Patrik Grgurec, CAFFE KRALJEVSTVO Režija: Vanja Jovanović Dramaturg: Patrik Gregurec Skladatelj: Tomislav Pehar Likovnost predstave: Vanja Jovanović Oblikovanje svjetla: Frane Papić Igraju: Dominik Karakašić, Irena Bausović Tomljanović O predstavi: Kroz kombinaciju dramske glume i teatra predmeta, ova lutkarska predstava tematizira odnos roditelja i djeteta iz perspektive jedne Princeze koja, unatoč roditeljskim željama, najviše od svega želi postati – konobaricom. Princeza prolazi kroz važno razdoblje svoga odrastanja u kojem će morati suočiti svoju potrebu za samoostvarivanjem s pritiskom roditelja i cijelog kraljevstva te tradicionalnim obvezama koje joj oni nameću i za koje očekuju da će ih Princeza ispuniti. Trajanje: 45 min Dob: 10+
Srijeda, 13. travnja
9:45, GKL Split i 11 sati, GKL Split Teatar Poco Loco: Ante Zaninović, PRIČA BEZ VEZE Režija: Maja Katić Dramatizacija: Maja Katić i Dunja Fajdić Autorska glazba: Frederic Lanz, Nikola Nedić Igraju: Zrinka Kušević, Frederic Lanz, Nikola Nedić Scenografija i kostimografija: Renata Carola Gatica Dizajn rasvjete: Sara Bundalo O predstavi: Tri izvođača, glumac, glumica i glazbenik igraju se… eto tako, bez nekog posebnog razloga (da ne kažemo bez veze jer niti jedna igra nikad nije bez veze). Naravno, pravila se drže, sve je po propisima igre, kazališta, glazbe i vrtića! Ali igra raste, razvija se, ide u svom smjeru sve dok ne prevrši svaku mjeru. Priča bez veze najmlađima govori o suosjećanju za druge, o važnosti slušanja tuđe priče ali i o hrabrosti da sami izrazimo svoje misli i osjećaje. Jer bez toga svaka priča je jedna obična priča bez veze! Predstava je nastala na temelju slikovnice Priča bez veze Ante Zaninovića, legendarnog autora animiranih filmova. Trajanje: 35 min Dob: 5+
12:00 sati, Hrvatski dom, Glazbeni salon Jakova Gotovca Ana Pisac-Serezlija, KUPUS JE SVE Čitanje nagrađenog teksta Natječaja Mali Marulić Čitaju studenti I. godine glume Umjetničke akademije u Splitu Trajanje: 50 min Ulaz besplatan
16:00 sati, GKM Split Kazalište Mala scena: Paško Vukasović i Ivana Vuković, AUT Autor i ideja: Paško Vukasović Dramaturgija: Ivana Vuković Scenografija: Jelena Kovačev Kostimografija: Lucija Prstec Smolčec Glazba: Matija Antolić Dizajn svjetla: Domagoj Klasić Igraju: Matej Španović, Iva Šimić Šakoronja i Luka Bulović O predstavi: Predstava je autorski projekt temeljen na motivima romana Neobičan događaj sa psom u noći Marka Haddona. Junak predstave Matej malo je drukčiji od takozvanih „normalnih“, odnosno neurotipičnih ljudi. Za njega su užasno komplicirane stvari jednostavne, a ono što je većini ljudi normalno, njemu predstavlja nepremostiv problem. On je neurodiverzalna osoba – osoba s poremećajem na spektru autizma. Jednog dana otkriva da je u njegovu susjedstvu ubijen pas što pokreće niz događaja, tijekom kojih, osim krivca, otkrivamo i kako izgleda život s autizmom. Aut kroz Matejevu priču otkriva sve one koje „ne vidimo“. Koji nam nisu u vidokrugu, koje kao djeca ne bismo zvali u svoj tim za igranje nogometa nakon škole. Potiče da sebe okrenemo naopačke i pitamo se „tko je zapravo unutra, a tko vani?“ Trajanje: 45 min Dob: 9+
Mala scena, Aut, foto: GKL Split
Četvrtak, 14. travnja
11:00 sati, GKL Split KD Pinklec: Ivona Marciuš, PLAVO SUNCE NA ŽUTOM NEBU Redatelj: Romano Bogdan Tekst i dramaturgija: Ivona Marciuš Koreografija:Virna Hošnjak Likovno oblikovanje: Nenad Kern Glazba: Bojan Miljančić Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi Igraju: Bruno Kontrec, Karolina Horvat, Mario Jakšić Glas u offu: Davor Dokleja O predstavi: Plavo sunce na žutom nebu donosi nam neobičnu priču o onima koji su imali samo 3 različite boje, a onda su odlučili krenuti u avanturu i pronaći ostale. Među ribama, u pjevu ptica, zakopane u vrućem pijesku i skrivene u astronautskim odijelima. Oni su trebali ostale boje. Svaku za točno određenu stvar. Narančastu za naranču. Ali, nisu znali nešto jako, jako važno. Kroz neobičan i inovativan pristup, vrlo apstraktno i uz minimalno tekstualno sugeriranje, ova predstava bavi se pitanjem mašte i naše hrabrosti da preskočimo neke ustaljene obrasce gledanja na svijet. Trajanje: 40 min Dob: 4+
19:00 sati, GKL Split – Svečano zatvaranje 15. Malog Marulića Teatar Poco Loco: Ante Zaninović, PRIČA BEZ VEZE Režija: Maja Katić Dramatizacija: Maja Katić i Dunja Fajdić Autorska glazba: Frederic Lanz, Nikola Nedić Igraju: Zrinka Kušević, Frederic Lanz, Nikola Nedić Scenografija i kostimografija: Renata Carola Gatica Dizajn rasvjete: Sara Bundalo O predstavi: Tri izvođača, glumac, glumica i glazbenik igraju se… eto tako, bez nekog posebnog razloga (da ne kažemo bez veze jer niti jedna igra nikad nije bez veze). Naravno, pravila se drže, sve je po propisima igre, kazališta, glazbe i vrtića! Ali igra raste, razvija se, ide u svom smjeru sve dok ne prevrši svaku mjeru. Priča bez veze najmlađima govori o suosjećanju za druge, o važnosti slušanja tuđe priče ali i o hrabrosti da sami izrazimo svoje misli i osjećaje. Jer bez toga svaka priča je jedna obična priča bez veze! Predstava je nastala na temelju slikovnice Priča bez veze Ante Zaninovića, legendarnog autora animiranih filmova. Trajanje: 35 min Dob: 5+
Prošlogodišnji tekst o selekciji 14. Malog Marulića naslovio sam sa Zanimljiv eksperiment koji će, nadam se, ostati usamljen, izrazivši pritom želju da Covid situacija, život pod maskama i kazališni rad na škrge već ove godine budu stvar prošlosti. Kao što znate, prevario sam se. Dapače, danas mogu tek još jače i glasnije prizvati normalizaciju stanja, budući da pandemija ostavlja sve dublje tragove u produkciji predstava za djecu u Hrvatskoj.
Izvanredno stanje u društvu, kazalištu i posebice kazalištu za djecu i mlade traje već (pre)dugo i sve brže stiže na naplatu. Iako bismo isprva pomislili da se produkcija smanjuje, riječ je o kvantitativnom rastu (barem u pogledu prijava na festival), no padu kvalitete predstava. Ove je godine stiglo više prijava nego prošle, čak 24 njih, i to kazališta i družina iz Hrvatske, ali i iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije (makedonska predstava, nažalost, zbog Covida nije na vrijeme izvedena pa je ostala tek na papiru). No ocjenjujući kvalitetu pristiglih predstava, uočava se pad u odnosu na prošlogodišnje i rascijepljenost na manji broj hrabrih i odvažnih predstava i većinu sastavljenu od predstava koje izvedbeno, sadržajno i vremenski ne komuniciraju s današnjom djecom.
Ovakva situacija ukazuje na nekoliko stvari. S jedne strane potvrđuje žilavosti kazališta za djecu koje ne podiže bijelu zastavicu pred polupraznim gledalištima, već manjak izvedbi i publike nadomješta većim brojem produkcija (ili prijava na festivale). S druge, u pogledu krize ono korača dvama putovima – prvim bez fige u džepu i drugim „kalkulativnim putom“ na kojemu krizna situacija opravdava slabašnu sezonu i štednju na svakom koraku. U neku ruku razumijem kazališta koja su odlučila stisnuti džepove, posebice u prilikama u kojima se u kazalištima za djecu i mlade važe svaka kuna i rola toaletnog papira, no beskrajno cijenim kazališta i posebice nezavisne družine koje su umjesto džepova stisnule zube i malobrojnoj publici ponudile vrlo dobre i odlične predstave. Ne smijemo zaboraviti niti hrabrost i upornost malih gledatelja i njihovih roditelja koji su strpljivo čekali tjedne i mjesece da pogledaju željenu predstavu, ne odustajući od kazališta.
Kad ih već toliko hvalim, red je da predstavim sedam samuraja ovogodišnje selekcije koji hrabro krče putove u bolju, normalniju i kvalitetniju budućnost kazališta za djecu i mlade.
Poseban je teret i ove godine bio na nezavisnim kazalištima, pa ću njima zaokružiti ovo kratko predstavljanje selektiranih predstava za 15. Mali Marulić (klik na vodič kroz festival). Naj(od)važniji iskorak napravila je Mala scena u predstavi Aut nastaloj na tekst Paška Vukasovića i Ivane Vuković u Vukasovićevoj režiji. Riječ je o promišljenoj i hrabroj, dirljivoj i duhovitoj scenskoj destigmatizaciji autizma kroz životnu i fiktivnu priču Mateja, mladića s poremećajem iz spektra autizma koji se pojavljuje u ulozi junaka, ali i glumca u predstavi. Dubok prodor u emociju, štoviše samo srce junačko, napravilo je Gradsko kazalište lutaka Rijeka u predstavi Srce veće od mene samog u kojoj medo traži prijatelje koje bi udomio u vlastitom srcu. Autorica i redateljica Tamara Kučinović ogolila je scenu, prepustivši glumcima da je oblikuju tijelima i pokretima, a malim gledateljima da je izmaštaju u svojim glavicama. Prihvaćanje prijatelja jedna je od tema predstave Mala Frida u kojoj glumci Žar ptice, vođeni tandemom Jelena Kovačić – Anica Tomić, oblikuju duhovitu, toplu i vizualno vrlo privlačnu scensku priču o mlađahnim danima Fride Kahlo te o različitosti i njenom prihvaćanju. Siniša Novković ključnom je problemu u predstavi Slonić DištonićGradskog kazališta lutaka Split – junaku kojemu usred raspjevane kraljevine baš nikako ne ide pjevanje jer mu je netko pr… u uho – pristupio na prepoznatljivo svoj način – vrlo dopadljivom, veselom, dinamičnom i raspjevanom, a ponekad i rasfalšanom, lutkarskom predstavom.
Problem s kojim se suočavaju likovi zadarske (anti)bajke Caffe Kraljevstvo autora Patrika Grgureca i Vanje Jovanovića, ujedno i redatelja, prilično je netipičan. Princeza, naime, ne sanja o bijelom princu, već o šanku, krpi i tacni, odnosno o tomu da jednog dana postane konobarica. Izvedbeni svijet prati princezine snove te je pretočen u kazalište predmeta ispunjeno čašama, flašama i potocima tekućina. Dok glumci Kazališta lutaka Zadar komuniciraju (s) predmetima, čakovečki Pinkleci progovaraju vlastitim tijelima. U uglavnom neverbalnoj predstavi Plavo sunce na žutom nebu, autorice Ivone Marciuš i redatelja Romana Bogdana, uputili su se u potragu za bojama, gradeći radnju i poetičnu atmosferu u dijalogu crteža i pokreta. Kako je i red, priču o 15. Malom Maruliću zaokružit ćemo Pričom bez veze. Ne, nije riječ o nekoj bezveznoj priči, već neodoljivoj kazališnoj čaroliji u režiji Maje Katić po slikovnici Ante Zaninovića. Predstava Teatra PocoLoco ima sve što vole mali (i veliki) kazališni sladokusci – važnu poruku jasno scenski prikazanu uz obilje zabave, scenskih iznenađenja i duhovitih minijatura, pjesme, plesa, odlične glumačke (su)igre i šarmantne komunikacije s publikama.
Na kraju još jedne „krizne selekcije“ zaključujem da kazalište za djecu i mlade može i mora preskočiti sve (bezbrojne) nepogode na trnovitom putu, a sedam spomenutih izvedbenih samuraja odličan su putokaz za to. Djeca su naša budućnost, danas ugroženija više nego ikad, i zato im je upravo sad silno potreban bijeg iz zatvorenosti, medijske buke i životne muke u svijet beskrajnih mogućnosti, svijet koji raste i razvija se uz djecu i s njima, bez kalkulacija i figa u džepovima. Na nama je da izvadimo ruke iz džepova i primimo se posla, a na vladajućima da ih gurnu u novčanike i omoguće nam to. Do tada, uživajte u sedam samuraja 15. Malog Marula!
Ove godine su na Mali Marulić prijavljene 24 predstave, od kojih je selektor Igor Tretinjak pogledao njih 23, budući da jedna zbog Covid situacije nije izvedena. Za festival, koji će se održati od 11. do 15. travnja u Splitu izabrao je sljedeće predstave (abecednim redom): rješiti
Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Srce veće od mene samog, Tamara Kučinović, r. Tamara Kučinović
Još sabiremo dojmove s 14. Malog Marulića (pogledajte kratku reportažu s otvaranja i zatvaranja festivala na linku), a već počinjemo s pripremama za 15. izdanje festivala i to pozivom za prijavu tekstova na Natječaj za najbolji dramski tekst za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu!
Pozivamo pisce da pišu za dječje i lutkarsko kazalište i da nam svoje tekstove pošalju do 1. veljače 2022. Javni poziv dostupan je ovdje.
Neke od ovogodišnjih festivalskih predstava (Adriatico, Flekavac, Lovci na snove, čitanje teksta Svijet oko puta) gledali su i mali novinari OŠ Dobri kojima zahvaljujemo na njihovom angažmanu, trudu i pisanim osvrtima koje su nam poslali , a možete ih pročitati ovdje.
10:00 sati, GKL Split Hrvoje Zalar, HRVATSKE VILE I VJEŠTICE, Kazalište Prijatelj, Zagreb Režija i dramatizacija: Hrvoje Zalar Scenski pokret: Maja Đurinović Igraju: Anja Đurinović Rakočević, Vini Jurčić, Hrvoje Zalar O predstavi: Vještice i vile u većini su priča na suprotnim stranama – jedne predstavljaju dobro, a jedne zlo. No ne i u ovoj predstavi, u kojoj saznajemo ne samo kako izgledaju, nego i da i jedne i druge mogu i pomoći i naštetiti. Hrvatske vile i vještice uprizoruju hrvatsku usmenu književnu baštinu koja pripovijeda o najpopularnijim ženskim likovima. Ideje za dramatizaciju preuzete su iz narodnih priča koje su prikupili Jozo Vrkić, Vid Balog, Darinka Hanžek, Josip Kekez, Joža Skoka i drugi. Trajanje: 45 min Dob: 5+
18:00 sati, GKL Split Autorski projekt tima za snove, LOVCI NA SNOVE, Lutkarska organizacija koju fakat trebamo – LOFT Lovci na snove: Neven Matoša i Bruno Kontrec Arhitektica snova: Morana Dolenc Spiritus movens lovaca na snove: Petra Prša Analitičarka snovidbenih procesa: Anja Pletikosa Tvorac šumova, tonova i zvučne kulise snova i svijeta izvan njih: Luka Vrbanec Tvorac realnih i imaginarnih osvjetljenja snova: Ivan Štrok O predstavi: Junaci predstave rade u tvrtki specijaliziranoj za djecu spavače. Noću šeću po snovima u nastojanju da ih prikupe, obrade i pohrane, a zadatak im je i pobrinuti se da se spavanje odvija bez ometanja. Oni mirno brinu o zdravom snu male spavačice Franke sve dok jedne noći Franki u san ne uđe jedan problem. Lovci na snove rješavaju problem uz magičnu inovativnu koreografiju pokreta, predmeta i zvuka. Trajanje: 40 min Dob: 7+
Srijeda, 29. rujna
12:00 sati, HNK Split Filip Jurjević i Vinko Radovčić, PAZI ŠTO GOVORIŠ, Kazalište lutaka Zadar Režija: Vinko Radovčić Dramaturgija: Filip Jurjević Glazba: Tomislav Pehar Scenografija: Vinko Radovčić Scenski pokret: Alen Čelić Kostimi: Anita Goreta Oblikovanje svjetla: Frane Papić Oblikovanje zvuka i zvučni efekti: Mate Petričević Igraju: Sanja Grgina, Dominik Karakašić, Gabrijel Perić, Josip Mihatov Glasovi: Anđela Ćurković Petković, Tamara Šoletić, Vjera Vidov, Irena Bausović Tomljanović, Asija Rebac, Juraj Aras, Gabrijela Meštrović Maštruko, Luka Nešović, Matej Frakin, Tomislav Šango Inspicijentica: Radojka Kozulić O predstavi: Jednog dana dvojica učenika vide svoju neobičnu Profesoricu u jednako neobičnoj situaciji i pomisle da je nešto ukrala. Puni želje za pravednošću, ali siromašni znanjem prošire glasine o njoj kao o kradljivici. Ovom jednostavnom zabunom predstava progovara o kompleksnoj i važnoj temi – snazi riječi i posljedicama koje mogu imati, o njihovoj sposobnosti da budu oruđe ili oružje, ovisno o tome kako ih upotrebljavamo. Predstava Pazi što govoriš temeljena je na gotovo tri stotine godina staroj priči Zli jezik židovskog učitelja Baal Šem Tova, prema kojoj širenje glasina šteti onome koji govori, onome o kome se govori i onome koji sluša. Postavljena u suvremene okvire, temelj je za zaigranu dječju predstavu beckettovske estetike. Trajanje: 40 min Dob: 5+
19:00 sati, GKL Split Ivana Vuković, MIŠ U TOĆU, Gradsko kazalište lutaka Split Dramaturginja: Ivana Vuković Redatelj: Ivan Plazibat Scenski pokret: Damir Klemenić Kostimografkinja: Ana Marin Scenografkinja: Tina Vukasović Skladatelji: Bojan Brajčić i Željana Cvitanović Oblikovatelj svjetla: Lucijan Roki Oblikovatelj tona: Franko Perić Glazbena korepetitorica, pijanistica i inspicijentica: Željana Cvitanović Uloge: Franjo Đaković, Ana Marija Veselčić, Milena Blažanović O predstavi: Megapopularan chef Mačor Čili, nakon uspješne televizijske karijere, teško nalazi restoran u kojem će nastaviti biti zvijezda. U svom lutanju susreće meganepoznatu Mišku Sol koja sa sobom vjerno nosi bakine recepte s kojima često i eksperimentira dok sanja da će jednog dana postati prava kuharica. Miška u njihovom susretu vidi priliku da uči od svog uzora, od najboljeg među najboljima, a chef Mačor nada se iskoristiti Miškine vještine kako bi povratio vlastitu slavu. Trajanje: 45 min Dob: 3+
Četvrtak, 30. rujna
10:00 sati, GKL Split Ivana Brlić Mažuranić, Ivica Šimić, SUNCE DJEVER I NEVA NEVIČICA, Kazalište Mala scena, Zagreb Režija: Ivica Šimić Glazba: Matej Meštrović Savjetnica za glazbu: Ana Čorić Oblikovanje svjetla: Domagoj Klasić Produkcija: Vitomira Lončar i Buga Marija Šimić Igra: Buga Marija Šimić O predstavi: Priča o krasnoj Nevi Nevičici priča je o ljubavi, junaštvu, o pravdi, o odabiru dobra, pravih vrijednosti nad materijalnim bogatstvom i površnim zadovoljstvima. Ova je priča svima poznata, no sasvim sigurno još nikad nije ispripovijedana na ovakav način. Naime, predstava se ne oslanja primarno na osjetilo vida, već na osjetilo sluha. Riječ i govor tako su na prvom mjestu, a uokvireni čudesnom glazbom pijanista Mateja Meštrovića aktiviraju maštu i otvaraju put u uzbudljivu, napetu avanturu u kojoj publika ima priliku sudjelovati u radnju, čak i preuzeti ulogu junaka i junakinje. Ovako istkana Neva sluša se bez daha, nasmijava i potiče, a mogla bi i promijeniti percepciju čitanja priča. Trajanje: 40 min Dob: 8+
18:00 sati, GKL Split Vesna Kosec-Torjanac, Dubravko Torjanac, HOĆU – NEĆU, Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb Režija: Dubravko Torjanac Scenografija: Ivan Duić Kostimi: Žarka Krpan Glazba: Davor Rocco Igraju: Amanda Prenkaj, Tena – Antonija Torjanac, Berislav Tomičić, Marko Hergešić O predstavi: U dječjem je društvu potreban samo jedan hoću kao ulaznica u svijet igre. Neću je, nasuprot tome, privremeni izlazak iz tog svijeta, ali tek da bi se stvorio novi izazov i put u novu pustolovinu. Upravo takvo neću u svima poznatoj brojalici Pošla koka u dućan portal je između svjetova, a putovanje kroz njih ne slijedi geografsku logiku, već stazu kojom vodi igra. Trajanje: 40 min Dob: 3+
19:00 sati, GKM Split Siniša Novković, ADRIATICO, Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca i Gradsko kazalište mladih Split Režija, dramaturgija, scenografija, kostimi, glazba, animacije, oblikovanje svjetla: Siniša Novković Inspicijent: Marin Butorac Igraju: Serena Ferraiuolo, Giuseppe Nicodemo, Andrea Tich, Aleksandar Cvjetković (glas u off-u) O predstavi: Jadransko more… Njegovo nas plavetnilo i ujedinjuje i dijeli. Tri oceanografa, suočena sa smetnjama svojih instrumenata, odlučuju zaroniti u to plavetnilo i razotkriti tajnu. Na dnu mora pronalaze ogroman kovčeg i u njemu nezamislivo blago. Da bi se naši oceanografi Serena, Andrea i Giuseppe spasili, morat će izvršiti vrlo težak zadatak: ispričati priču nad pričama. Onu koja se mora ispričati pod svaku cijenu! A publika? Ona će, zajedno s Kapetanom Luigijem, Brbljavom Sredozemnom Medvjedicom, Sipicom Prdicom i mnogim drugim stanovnicima Jadranskog mora, putovati na valu mašte i uz čudesne projekcije i duhovite likove, uroniti u predstavu punu adrenalina i zabave. Trajanje: 50 min Dob: 5+
Petak, 1. listopada
18:00 sati, GKL Split Nina Mitrović, Renata Carola Gatica, FLEKAVAC, Gradsko kazalište lutaka Rijeka Režija: Renata Carola Gatica Glazba i tekstovi songova: Ivana Đula i Luka Vrbanić Lutke, scenografija i kostimi: Alena Pavlović Koreografija: Damian Cortes Alberti Oblikovanje svjetla: Sanjin Seršić Igraju: David Petrović, Petra Šarac , Zlatko Vicić, Damir Orlić, Alex Đaković, Andrea Špindel O predstavi: Odrastanje je, riječima redateljice, jedna luda, duga, ponekad zabavna i ponekad jako, jako teška avantura tijekom koje se mijenjamo i mi i svijet oko nas. Staze koje u toj avanturi slijedimo ponekad su neravne, teško prohodne i lako je izgubiti se. Hodajući njima, počinjemo se osjećati velikima, a drugi nas gledaju kao male. Ili su pred nama veliki izazovi pred kojima se osjećamo maleno. No suputnici i vodiči srećom su prijatelji, koji odrastaju zajedno s nama i koji nam pomažu preživjeti odrastanje. Flekavac je priča o jednom takvom putovanju dječaka koji je jednog dana shvatio da je odgovoran za sve što radi i govori i da ako pogriješi, nije teško reći oprosti, a to shvaćanje čini ga velikim, čak i ako je još malen. Trajanje: 45 min Dob: 5+
Subota, 2. listopada
11:00 sati, GKL Split Nina Mitrović, Renata Carola Gatica, FLEKAVAC, Gradsko kazalište lutaka Rijeka Trajanje: 45 min Dob: 5+
Mali Marulić jedan je od najkvalitetnijih, najšarmantnijih i najvažnijih kazališnih festivala za djecu u Hrvatskoj koji meni, kao kazališnom kritičaru i teatrologu, predstavlja bitno mjesto u analizi našeg lutkarskog i kazališta za djecu, njegovih uzleta, mirovanja i padova. No ove je godine Mali Marulić postao još nešto – „živi“ svjedok globalnih pandemijskih neprilika zbog kojih sam svoj selektorski posao odradio u samoći doma, okružen tek laptopom i pokojim znatiželjnim plišancem.
Teatrološki posao često je vezan uz arhivske snimke predstava i više nam je vrijedan, no što nam je mrzak. Ipak, za razliku od tog samotnog prikupljanja informacija, selektorski posao trebao bi biti stvar živog osluškivanja izvođača i gledatelja, prostora i vremena, no pandemija ga je pretvorila u tek plošno informiranje. I zbog toga bih o svakoj odgledanoj predstavi mogao napisati poduži esej, ali tek o pokojoj bih mogao iznijeti svoj emocionalni doživljaj ili prenijeti ushit koji se osjeća u gledalištu nakon završnog pljeska. To prepuštam vama u susretu s onim što kazalište jest i mora biti – živa izvedba.
No nije pandemija samo umrtvila živost izvedbe. Ona je napravila još nešto, ovaj put pozitivno i vrlo važno – potvrdila je trajnu snagu kazališta. S jedne strane njegove vječne žilavosti i živosti (i kad ga umrtvljuju) stoji mogućnost prilagodbe svim neprilikama. Usprkos strogim pandemijskim pravilima koja su se posebno teško prevalila na kazališta za djecu, na festival se prijavilo čak 20 predstava. S druge strane, po meni još važnije, kazališna umjetnost ne samo da se prilagodila pandemiji, već je pandemiju prilagodila sebi, upila je u sebe, u svoju igru, strukturu, koncept, bunt. I upravo predstave koje su svoje izvedbeno ruho istkale s pandemijom i oko nje ostat će najvjerniji svjedoci nemilog vremena.
U prvom planu tu je predstava Sunce djever i Neva NevičicaMale scene koja je u potpunosti pandemijsko dijete. Izrasla je iz programa „Mala scena online“ u kojemu je glumica Buga Šimić svako jutro uživo čitala priče. Redatelj Ivica Šimić taj je pripovjedni sloj obogatio odličnom glazbom i efektnim kazališnim i redateljskim rješenjima, no u osnovi ga je zadržao u onomu što je – pričanje priče. Pričanje, odnosno predavanje, u fokusu je i predstave Hrvatske vile i vještice Kazališta Prijatelj, a obje su predstave, poput velike većine selektiranih, komornog karaktera, dakle, lakopokretljive i prilagodljive svim uvjetima i prilikama, baš kao da govore: ako već gledatelji ne smiju doći nama, krenut ćemo mi u potragu za njima. Kad smo kod potraga, LOFT-ovi Lovci na snove na zanimljiv su način bijeg od pandemijskih stvarnosti potražili u snovima, istražujući pritom rječitost tijela, pokreta, animacije i fizičkog teatra.
Glumačka igra, kao ono što djeci u ovim trenucima silno nedostaje, u fokusu je zabavne predstave-igre Hoću-neću Žar ptice, dok Adriatico Talijanske drame riječkog HNK progovara o važnoj ekološkoj temi na vrlo duhovit i efektan način. Bitna pitanja na pametan i scenski vrlo izazovan način otvara i „punokrvna“ festivalska predstava Pazi što govoriš Kazališta lutaka Zadar. S druge strane, predstava Miš u toćukazališta domaćina festivala protiv epidemije bori se njenim oružjem – riječ je o tek na papiru komornoj predstavi sa samo tri glumca i lakopokretljivom scenografijom, no koja se na krilima odlične glumačke suigre pretvara u pravi mali scenski spektakl. Kad smo kod spektakla, tek jednu predstavu možemo nazvati ansambl predstavom. Riječ je o Flekavcu Gradskog kazališta lutaka Rijeka, nagrađivanoj lutkarskoj predstavi koja osvaja preciznošću animacije, efektnošću i duhovitošću redateljskih i glumačkih rješenja, glazbom koja lakoćom ulazi u uši i zgodno oblikovanom porukom (više o festivalu i predstavama potražite na službenim stranicama).
Na kraju, iako se selekcija za ovogodišnji Mali Marulić pokazala kao zanimljiv eksperiment zahvalan za teatrološke analize, nadam se da će ostati usamljen i da će se predstave vratiti onima kojima su najpotrebnije – gledalištima punim dječje vike, graje, smijeha i suza i tek pokoje stršeće i pomalo brundave glave kritikusa, u društvu plišanca. Jer i njima je dosta predstava na ekranima.
Draga gospođo Vidan, u najavi sam namjerno rekao „upoznajući“ jer, iako ih viđamo na sceni, lutkari su vrlo rijetko u medijima, stručnim ili nestručnim. Vi osobno osvojili ste sve što se može osvojiti, od gledatelja do nagrada, a na internetu nisam pronašao niti jedan intervju s vama, što je doista tužno, barem iz kuta nas ljubitelja lutkarstva. Zato krenimo od početka… je li lutkarstvo bilo vaš izbor ili splet slučajeva?
Moram priznati da moje bavljenje lutkarstvom nije bio izbor nego slučajnost. Kao mlada djevojka imala sam priliku gledati Marinkove pupumanije tadašnjeg Kazališta lutaka Pionir, sadašnjeg Gradskog kazališta lutaka Split, i bila sam oduševljena. Dugo nisam razmišljala o lutkama dok nisu objavili natječaj i ja sam se, naravno, javila. To mi je bila jedna od boljih odluka u životu. Smatram da nisam radila posao nego se dobro zabavljala. Jednom mi je prijateljica rekla, koja je tada radila jednu mračnu dramu, “Blago ti se. Tebi je uvijek veselo i tvoje predstave sretno završe”. Istina je. Blago mi se.
Tko vas je dočekao u Pioniru?
Kad sam došla u kazalište, a to je bilo 1983 god., bilo je poprilično starijih kolega. Najviše sam naučila od Ivice Tolića, Dragice Saratlije, Mirka Čovića, Davora Vesanovića, Dunje Adam i Zoje Mihelac. Mnogi od njih su nažalost umrli, ali ih se uvijek rado sjetim. Jako puno sam od njih svih naučila pa i to koliko je lijepo raditi lutkarstvo. Bili su zaljubljenici u lutke i majstori zanata.
Kako je bilo raditi s Ivicom Tolićem, jednom od najvažnijih osoba splitskog i hrvatskog lutkarstva?
Ivica Tolić je bio perfekcionist. Šta je dotaknuo, oživilo je i nije pristajao na jednostavna rješenja. Nemali broj noći je proveo u radu da bi predstava mogla izaći i uvijek kad bi došli ujutro, svi bi uzdahnuli vidjevši scenu.
Na vašim počecima nije bilo formalnih mjesta za učenje o lutkarstvu. Što je u vašem slučaju odigralo ulogu „školovanja“? Rad na predstavama ili?
Istina, tada nije bilo akademije za lutkarstvo u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Ja sam prije lutaka bila u Glumačkom studiju Marina Carića pri splitskom HNK i tamo dvije godine radila s glumcima i režiserima. Kad sam došla u lutke, učila sam od starijih. Za početak smo mi mladi dobivali jednostavne lutke kao što su ptičice dok ne bi dokazali da smo zaslužili veliku ulogu i svi smo se još više trudili. Moje školovanje bio je rad na predstavama pomno gledanje što stariji glumci rade.
U svom radnom i umjetničkom vijeku prošli ste kroz brojne faze u splitskom kazalištu. Kad ste se osjećali najugodnije?
Pa najugodnije mi je bilo u mojim tridesetim godinama kad sam bila u naponu snage a opet s nekim znanjem. Još uvijek smo imali dosta lutkarskih predstava u kojima se najviše nalazim.
Sanja Vidan, foto: Privatni album
S kojim redateljima vam je bilo najizazovnije i(li) najljepše raditi?
Radila sam s bezbroj redatelja i svaki je imao svoje kvalitete i mane. Trajalo bi previše da svih nabrajam ali spomenuti ću samo prof. Juvančića koji nas je nedavno napustio. Impresioniralo me kako je taj čovjek u kratko vrijeme naučio puno o lutki i koliku je želju za učenjem imao i u poznim godinama.
Splitsko kazalište je najdulje u svom repertoaru zadržalo kraljicu lutaka, danas tako rijetku gošću lutkarskih scena – marionetu. Kako je bilo družiti se s njom?
Tako je. Splitsko kazalište je najduže zadržalo marionetu, no, nažalost nisam radila s marionetom na duge konce, ali jesam s kratkim koncima. Kažu da je marioneta kraljica i da može neke pokrete koje druge lutke ne mogu. Tajna je u dodavanju konaca na neka mjesta koja glumac želi istaknuti. Kod nje mi ne nedostaje bol u leđima. Naime prije su glumci lutkari imali beneficirani radni staž zbog uvjeta.
Kad smo kod pokreta koje drugi ne mogu, kolege o vama pričaju, kao što sam napisao u uvodu, da sve što primite u ruke oživi. Je li to neki spontan odnos koji je nastao „tek tako“ ili iza tog oživljavanja stoji veliki i kontinuirani rad?
Naravno da stoji rad, ali mislim da smo prije svega lutka i ja dobri prijatelji i volimo se.
Kako vi gledate na tu svoju prijateljicu u vašoj ruci ili na njoj? Kao sastavni dio sebe, vaš produžetak, partnericu…?
Lutka je sigurno ja ili moj produžetak i kroz nju uvijek igram, a nikako nije rekvizit. Ona je u tom trenutku glumac.
Možete li istaknuti nekoliko predstava u kojima ste po vlastitom mišljenju dotakli osobne vrhunce? Likove s kojima ste se posebno spojili i koji su postali dio vas?
Pa, evo, spomenuti ću Pipa kojeg svi uvijek spominju. Mislim da je on na neki način ja. Infantilan, prkosan i naivan.
Pipo i Pipa, Foto: GKL Split
Da dobijete priliku za slavljeničku predstavu, tko bi bio vaš tim iz snova i što biste voljeli postaviti na scenu?
Naravno da bi to bili moje drage kolege iz splitskih lutaka – najbolji lutkari na svitu. Velika želja mi je Djevojčica sa šibicama, mada je neizrecivo tužna.
U svojoj velikoj karijeri niste bili samo glumica-animatorica, već ste povremeno i režirali, sudjelovali ste u žiriranju dramskih tekstova za djecu i mlade… koliko može pojedinac napraviti u razvoju jedne umjetnosti? Ima li ikakvu moć ili je tu stvar nekih općih smjernica protiv kojih se ne može puno?
Mislim da pojedinac ne može puno. Potrebno je puno više duša. Kad je nešto „moda“ onda je na svim poljima isto.
Vaša kći polako završava studij glume i lutkarstva u Osijeku. Što ostavlja vaša generacija toj novoj generaciji? Mislite li da će lutkarstvo ići dalje prema totalnom izrazu ili će se vratiti lutki?
Mislim da smo im do sada dosta ostavili, a njihovo je hoće li nastaviti.
Kako vam se čini stanje u splitskom i hrvatskom lutkarstvu danas?
Moram priznati da sam nezadovoljna i nesretna jer sve manje njegujemo lutkarstvo. Nemam ništa protiv glumačkih predstava, ali bi ih trebalo biti manje, odnosno onoliko koliko sad ima lutkarskih predstava. Na koncu lutkarske su predstave uglavnom igrokazi, bajke, basne. Zašto je to važno? Zato jer svi znamo da lutke ne trpe previše priče i najbolje su kad izvode radnju, a rečenice trebaju biti kratke. Dakle, suprotno od drame.
Glumačka predstava u GKL Split, foto: Promo
Koliko je važno vratiti lutkarstvo djeci i djecu lutkarstvu?
Mislim da lutkarstvo moramo nastaviti njegovati jer je važno za razvoj djece, jer djeca puno bolje reagiraju na lutke nego na žive glumce, što je pokazala psihologija. Nemam ništa protiv lutkarskih predstava za odrasle i mlade, voljela bih da ih ima i više, ali te predstave treba izvoditi odraslima i mladima. Često se takve predstave izvode za djecu manjeg uzrasta jer ih treba prodati.
Možete li povući paralelu između hrvatskog i inozemnog lutkarstva danas?
U ovom trenutku mislim da je bolje stanje s lutkarstvom u inozemstvu, mada po mom skromnom sudu mislim da lutkarstvo nije više na razini. Kad spominjemo svijet, uočljiv je trud za izmišljanjem nečeg novog (u smislu lutaka, tehnologije). Kod nas toga ima premalo ili nikako. Često se žalimo kako nema dovoljno lutkarskih redatelja. Nikada ih nije bilo. Uvijek je bilo redatelja koji su htjeli naučiti nešto više i uhvatiti se ukoštac s lutkama jer im je to bio izazov. Na koncu dovodili smo redatelje iz susjednih zemalja i bili puno češće na lutkarskim festivalima, te na njima sklapali nova poznanstva i poslove. I kad sad razmišljam o pitanju koje je bilo najplodnije vrijeme za lutkarstvo moram reći – ono prije 35 godina. Možda je bilo zastarjelo, ali ga je bilo u ogromnim količinama.
Ljetno kazalište za djecu već osmu godinu za redom, a drugu godinu na otvorenoj pozornici, organizira Gradsko kazalište lutaka Split u suradnji s Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, uz potporu Turističke zajednice grada Splita.
Sve predstave ovogodišnjeg Ljetnog kazališta za djecu igrat će u večernjem terminu u 20h. Program se sastoji od tri izabrana naslova GKL-a Split: priču otvara predstava Stonoga Goga kojoj se publika uvijek iznova veseli, a nastavljaju ovosezonske premijere Kako rastu djeca? I odlična predstava Miš u toću. Program zatvara gostujuća predstava-koncert Pjeva mi se pjesmaOrkestra PocoLoco iz Zagreba.
Cijena ulaznice za sve predstave je 30,00 kn, a možete ih rezervirati telefonom 395-968 i kupiti na blagajni kazališta ili online putem servisa Croatia Tickets https://www.croatia-tickets.com/hr/tickets.html
Program pogledajte u nastavku:
Ponedjeljak, 5. srpnja u 20h – Andrijana Grgičević: STONOGA GOGA (3+)
Utorak, 6. srpnja u 20h – Grigor Vitez /Belmondo Miliša: KAKO RASTU DJECA? (3+)
Srijeda, 7. srpnja u 20h – Grigor Vitez /Belmondo Miliša: KAKO RASTU DJECA?
Četvrtak, 8. srpnja u 20h – Ivana Vuković: MIŠ U TOĆU (3+)
Petak, 9. srpnja u 20h – Ivana Vuković: MIŠ U TOĆU
