Category: Vesti

Gradsko kazalište Žar ptica iz Zagreba odlučilo je dati priliku novim, mladim dramskim autorima tako što će na svoju scenu postaviti pobednički tekst.

Jednoglasnom odlukom stručnog žirija koji je radio u sledećem sastavu: Drago Utješanović, ravnatelj GK Žar ptica; Tijana Grumić, dramaturginja i dramska spisateljica; Ilija Gajević, profesor književnosti; Rok Kravanja, glumac; Igor Tretinjak, kazališni kritičar i teatrolog – od 70 tekstova koji su pristigli na ovaj konkurs, ,,Mesto gde odlaze izgubljene stvari” Ane Ivanović, izdvojio se kao najbolji.

O tekstu ,,Mesto gde odlaze izgubljene stvari” iz obrazloženja žirija:

,,Tekst ,,Mesto gde odlaze izgubljene stvari“ autorice Ane Ivanović iz Srbije izdvojio se svojom poetikom, autentičnim jezikom i jednostavnim, a vrlo maštovitim pristupom univerzalnoj temi odrastanja. Osim što pruža mnogo raznovrsnih mogućnosti za inscenaciju, žiri smatra da ovaj tekst može komunicirati kako s djecom, onom koja se polako opraštaju od svojih djetinjih igračaka, zaboravljajući ih u zabačenim kutovima svojih dječjih soba, tako i s odraslima kojima je taj period djetinjstva, iako dalek, često obojen nostalgijom za nekim bezbrižnijim razdobljem u životu.”

Režija je povjerena Renati Caroli Gatici, redateljici višestruko nagrađivanih i omiljenih predstava za djecu i mlade kao što su: ,,Durica”, ,,Avanture malog Juju”, ,,Alisa u zemlji čudesa”, ,,Mali Princ”, ,,Stonoga Goga”, ,,Ritam tam”, ,,Ljubiti samo ljubiti”, ,,Pola pola”, ,,Superjunaci”….

Dramaturginje:

Dunja Fajdić i Maja Katić

 

Koreograf:

Damian Cortes Alberti

 

Kostimografkinja:

Sandra Dekanić

 

Autori glazbe i songova:

Ivana Đula & Luka Vrbanić

 

U predstavi igraju:

Bogdan Ilić,

Dunja Fajdić,

Maja Katić,

Dean Krivačić.

Dunja Fajdić i Maja Katić, dramaturginje, o predstravi ,,Mjesto gdje odlaze izgubljene stvari“:

,,Za one koji su izgubili maštu, Duško je jedan običan dječak. Za sve ostale, Duško je dječak koji gubi neobično mnogo stvari, više nego veš mašina čarape. Izgubio je loptu, sat, kišobran, ruksak… Ma sve što se može izgubiti, on je izgubio, i još k tome, često izgubi i poneki sat u igri. Ali sve se to promijenilo jednog neobičnog dana, kad je Duško izgubio svoj prvi mliječni zub! Tada je pomislio da više nije mali, da se mora uozbiljiti i prestati gubiti stvari, prestati gubiti vrijeme u igri, prestati biti pogubljen! Duško kreće u avanturu pronalaska izgubljenih stvari. Sva sreća, uz njega su mama koja po potrebi postaje astronautica i tata koji se čarolijom pretvara u moreplovca. Iako su odrasli, nisu zaboravili koliko je važna igra i kolika je snaga mašte. Da bi Duško pronašao to mjesto gdje se krije sve što je izgubio, uz pomoć roditelja zaronit će u sjećanje i podsjetiti se kako izmišljati, kako stvarati nešto što još nikada nije postojalo!”

Premijera će biti 28.4.2023. u 19:00h.

Dok s nestrpljenjem očekujemo premijeru, podsećamo Vas da nastavite redovno da pratite intervjue sa svim finalistima našeg Prvog javnog poziva – svake srede na našem sajtu i društvenim mrežama, kao i da besplatno preuzmete (iz baze tekstova na našem sajtu) pobednički ali i tekstove ostalih sedam finalista našeg prvog Javnog poziva za autorski dramski tekst namenjen izvođenju u kazalištu za djecu i mlade.

Fotografije:

Gradsko kazalište Žar ptica

Produkcija „Forum teatar“ raspisala je danas konkurs za 24. Međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu „Lut fest“, koji bi trebalo da bude održan od 25. do 29. septembra u Istočnom Sarajevu pod motom „Glumac, lutka, animacija“, izjavio je Srni direktor „Forum teatra“ Vitomir Mitrić.

Prema njegovim riječima, konkurs će biti otvoren do 10. maja.

– Lutkarsko pozorište danas odlikuje raznolikost žanrova, tehničkih sistema lutaka, stilskih rješenja, visok stepen tipizacije i umjetničke simbolike. Sve to zahtijeva od glumca veliku vještinu, majstorstvo u animaciji i vladanju lutkom kao umjetničkim instrumentom – istkao je Mitrić.

Glumac, kaže on, pokreće lutku i rađa se jedno od čuda umjetnosti lutkarskog pozorišta – čudo oživljavanja, jer se rađa živi lik, lutka sa karakterom, ali lutka koja nikada u potpunosti ne može vjerno izvesti ljudski pokret.

– Zbog toga je lik lutke na sceni uvijek spoj živog i neživog, dinamike i statike, koji se naizmjenično prepliću i što je to vidljivije gledaocu, time je jača snaga magije. Jedan od uslova profesionalizma glumca lutkara jeste sloboda da postoji i djeluje po pravilima koja diktira lutka – istakao je Mitrić, koji je direktor i selektor Festivala.

Organizator 24. „Lut festa“ je reprezentativno udruženje u kulturi Republike Srpske „Forum teatar“ Istočno Sarajevo, čiji su ciljevi promocija kulture, lutkarstva i pozorišta za djecu iz cijelog svijeta, stvaranje jedinstvenog kulturnog prostora, ali i očuvanje kulturnog identiteta, tradicije i kulturne baštine.

Međunarodni Festival lutkarskih pozorišta za djecu „Lut fest“ u skladu sa tim ciljevima i ciljevima i strategijom razvoja kulture doprinosi promociji i popularizaciji lutkarstva, čineći ga dostupnijim djeci svih uzrasta, stvarajući osnov za umjetničko obrazovanje i estetsko uživanje.

– Ovaj festival posebno je značajan za razvoj kulture i promociju Grada Istočnog Sarajeva, koga je postavio na mapu najznačajnijih gradova svjetskog lutkarstva. Tradicija duga skoro četvrt vijeka, učešće velikog broja ansambala iz cijelog svijeta, bogat takmičarski i prateći program, festival jasno i nedvosmisleno imenuju i karakterišu kao jednu od najznačajnih pozorišnih manifestacija za djecu u BiH. Izložbe, radionice, Master klas predavanja, promocije i drugi festivalski programi, doprinose značaju festivala u svjetskim okvirima lutkarske umjetnosti – naglasio je Mitrić.

On je dodao da se i ove godine očekuju lutkarska pozorišta iz cijelog svijeta sa predstavama koje tragaju za novim oblicima lutkarske umjetnosti, ali ne zanemarujući tradicionalne forme, težeći modernom, savremenom, eksperimentalnom i postmodernom u estetici evropskog i svjetskog lutkarstva.

Mitrić je istakao da je „Forum teatar“, povodom proslave jubileja Teatra „Tuulevski“ iz Estonije, koji danas obilježava 35 godina postojanja, simbolično otvorio konkurs za nove festivalske predstave i uputio prigodnu čestitku ovom dugogodišnjem prijatelju i učesniku „Lut festa“.

Mitrić je sa saradnicima, čestitajući jubilej estonskim prijateljima, poželio da njihova „Vodenica“ lutkarstva, mnogo godina, melje i stvara nove lutkarske spektakle koji će radovati decu cijelog svijeta.

– Čekamo Vas da obilježite svoj jubilej na 24. ,,Lut festu” – poručio je Mitrić.

Кonkurs za 24. „Lut fest“ otvoren je od 10. marta do 10. maja, a više informacija nalazi se na sajtu: www.lutfest.com i društvenim mrežama festivala.

II. Интернационален фестивал за детски театри
„Игор Маџиров“
Скопје, Р. С. Македонија, 27. – 30. септември, 2023 година

ПОВИК ЗА ПРОДУКЦИИ
Интернационалниот фестивал за детски театар „Игор Маџиров“ објавува отворен повик за учество во натпреварувачката програмата на второто фестивалско издание кое ќе се одржи од 27. до 30. септември, 2023. во Скопје, С. Македонија
Домаќин на фестивалот е Н.У. „Театар за деца и младинци“ – Скопје.

Второто фестивалско издание е посветено на т.н. КАМЕРНИ форми на претстави: куклен театар, театар на сенки, танцов, физички, музички театар и други форми и естетики, креирани од професионални театарски продукции за деца и млади.

Повикот за учество ќе биде отворен до 20 април, 2023 година.

Образецот за апликација може да се најде овде:
Форма за апликација

ЗАБЕЛЕШКА: Апликациите кои ќе стигнат по наведениот краен рок и нецелосните апликации нема да бидат разгледувани.

КАКО ДА СЕ ПРИЈАВИТЕ
1. Комплетиран онлајн образец

2. Целосна снимка од претставата (прикачена на онлјан формуларот како линк од wetransfer, sendspace или друго)

3. Кратко промотивно видео за изведбата (до 3 минути, прикачено на онлајн формуларот како линк од wetransfer, sendspace или друго)

4. Пет (5) хоризонтални фотографии од претставата (13×18 см, 300 dpi, или 1500 x 2100 пиксели)

5. Кратко резиме за претставата на анлиски јазик (до 900 карактери)

6. Листа на актери и техничката екипа

7. Кратко резиме за театарот/продукцијата (до 900 карактери)

8. Техничка листа

9. Лого од театарот

ЗАБЕЛЕШКА: Во прилог на повикот можете да ги користите и следните документи:

Техничка спецификација од сценскиот простор

Технички приказ на светлосниот парк

Доставените материјали остануваат во архивата на фестивалот.

СЕЛЕКЦИЈА
Основниот критериум за избор е нивниот уметнички квалитет. За квалитетот на претставите во натпреварувачката програма ќе одлучува Селекторот и Уметничкиот совет на фестивалот.

Резултатите од селекцијата ќе се објават најдоцна до 05 мај, 2023 г. на официјалната веб страница на фестивалот: www.puppet.com.mk.

Поединечни известувања ќе добијат само оние учесници чија претстава ќе биде избрана во програмата на официјалната конкуренција.

НАГРАДИ
Фестивалот ќе ги доделува следните награди:

ГРАН ПРИ награда за претстава во целина
НАГРАДА ЗА НАЈДОБРА РЕЖИЈА
НАГРАДА ЗА СЦЕНОГРАФИЈА
НАГРАДА ЗА КОСТИМОГРАФИЈА
ДВЕ НАГРАДИ ЗА НАЈДОБРО АКТЕРСКО ОСТВАРУВАЊЕ
СТРУЧНАТА ЖИРИ КОМИСИЈА ИМА ПРАВО ДА ДОДЕЛИ И СПЕЦИЈАЛНИ НАГРАДИ
За наградите ќе одлучува тричлено, меѓународно жири.

УСЛОВИ ЗА УЧЕСТВО

• Трошоците за пат до Скопје и назад се на товар на самите учесници
• Организацијата на фестивалот ги покрива трошоците за локален транспорт
• Фестивалот ги покрива трошоците за сместување и храна за три фестивалски денови
• Организацијата на фестивалот овозможува техничка поддршка за изведбите на претставите

ДОПОЛНИТЕЛНИ ИНФОРМАЦИИ:
Доколку имате потреба од дополнителни информации, Ве молиме контактирајте ја канцеларијата на фестивалот на:

www.puppet.com.mk
festival@puppet.com.mk

+389 2 3136 185
+389 71 366 765
+389 70 991 961

Со искрена почит,
Катарина Илиевска – Силјановска
Директор на „Театар за деца и младинци“, Скопје

TEKST KONKURSA NA ENGLESKOM JEZIKU – LINK

“Suvremeno lutkarstvo već desetljećima kontinuirano ruši vlastite granice, šireći se i bogateći. Na tom putu aktivni gledatelji i kritičari predstavljaju nužne sugovornike i završne suautore izvedbenog čina – oko ovih nekoliko karakteristika oblikovana je knjiga Suvremeno lutkarstvo i kritika.

U prvom dijelu knjige autori tom izrazu u Hrvatskoj, Sloveniji, Škotskoj i Litvi pristupaju teorijski i povijesno, da bi se u drugom dijelu okrenuli kritici i kritičaru. Kako ne bi ostala tek na teorijskim idejama, knjigu zaokružuju primjeri kritika nastalih na radionicama u sklopu projekta Kreativne Europe ‘Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU’. Rezultat projekta je i ova knjiga koja predstavlja mogući temelj za daljnje dijaloge i preplitanja suvremenog lutkarskog izraza i teorije, odnosno kritike,” piše glavni urednik knjige Igor Tretinjak.

Knjiga je objavljena u nakladi Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a možete je besplatno skinuti i(li) čitati na ovom LINKU, uskoro stiže i na naš sajt – biće smeštena u sekciji: TEORIJA i biće, takođe, dostupna za besplatno preuzimanje!

Naslovna fotografija vesti: “Suvremeno lutkarstvo i kritika”, dio naslovnice / AUK / Jaka Varmuž

U saradnji sa Akademijom Schloss Solitude iz Štutgarta, Stanica Servis za savremeni ples poziva umetnike/umetnice, kustose/kustoskinje i teoretičare/teoretičarke iz Srbije da se prijave za tromesečni rezidencijalni program u periodu od oktobra do decembra 2023. godine. Poziv se odnosi na sve one koji se bave savremenim plesom, izvođačkim umetnostima i performansom.

Na ovaj način, Stanica podržava umetnike koji rade u polju savremenog plesa od 2015. godine, od kada su na ovom rezidencijalnom programu bili 5 umetnika/ca, 1 producentkinja i 3 teoretičarke iz naše zemlje. U istom periodu, kroz program razmene, iz mreže Schloss Solitude u Beogradu je boravilo 7 umetnika.

Akademija Schloss Solitude je osnovana 1990. godine kao mesto susreta stvaralaca iz različitih oblasti umetnosti i nauke koje omogućava prostor i vreme za istraživanja, preispitivanja, otkrivanja, ali i međusobno upoznavanje, susrete i saradnje onih autora i autorki koji tamo borave. Posebna karakteristika ovog programa je u tome što on omogućava dugoročnu saradnju sa svim svojim rezidentima koji dolaze iz čitavog sveta, funkcionišući kao mreža.

Rezidencija traje 3 meseca tokom koje rezident/kinja dobija smeštaj, prostor za rad, pokrivene putne toškove, stipendiju od 1.200 evra mesečno i produkcioni budžet od 2.000 evra.

Prijava treba da bude na engleskom jeziku i da sadrži :

• CV sa podacima o dosadašnjem umetničkom / kustoskom / teorijskom radu,
• Predlog projekta na kome će se raditi tokom boravka u Štutgartu,
• Predlog saradnje sa Stanicom ili povezivanje sa nekim od Staničinih programa.

Prijave treba poslati na adresu stanica.info@gmail.com do 20. marta 2023. godine.

Dječje kazališta Branka Mihaljevića priprema predstavu kakvih kronično nedostaje na gradskoj kazališnoj sceni. Predstava za mlade velik je izazov jer je riječ o publici koju je teško, ali ne i nemoguće, privući u kazalište. Na repertoaru imaju već nekoliko predstava za više razrede osnovnih škola (Rock ‘n‘ roll bajka, Bijeli klaun, Divlji konj, Anton Žic, baba i harmonika), no ovom predstavom otvaraju scenu i za adolescente, srednjoškolce i tinejdžere, zapravo, odrasle mlade ljude. Nakon mnogih okruglih stolova i tribina zaključak je uvijek isti: kronično nedostaje predstava za tinejdžere, prije svega srednjoškolce.

Generacijska priča

I možemo sad razmišljati u smjeru da kazališni repertoar treba prilagoditi toj dobnoj skupini, da na kazališne daske treba postaviti lektirne naslove, ali i da su lektire učenicima dosadne i nezanimljive, te učenike treba privući suvremenim naslovima koji odgovaraju vremenu i senzibilitetu njihove generacije. Urbanim govorom rečeno, da se mogu “ufurati” u predstavu.

Pravi odgovor na sva ta pitanja i dvojbe daje predstava Čik, koja se upravo priprema u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića i mladima će ponuditi sadržaj i likove s kojima se mogu identificirati. Naši su sugovornici Samo M. Strelec, redatelj i scenograf, te mladi glumci Gordan Marijanović i Srđan Kovačević.

– To je topla priča o jednostavnim stvarima: prijateljstvu, odrastanju, ljubavi. O međuljudskim odnosima u vrijeme raznih “kolera”, atomizacije, digitalizacije, konzumerizma, egoizma i mnogih društveno prihvaćenih fenomena koji često rezultiraju čovjekovom samoćom usred mnoštva drugih ljudi te svega što nudi taj isti, suvremeni, veliki, internetom povezani, svijet – objašnjava redatelj Samo M. Strelec.

Dodaje da je Čik najprije bio vrlo uspješan roman suvremenog njemačkog književnika Wolfganga Herrndorfa, koji je zatim dobio više kazališnih adaptacija. Mnoga kazališta za mlade diljem Europe odmah su ga stavila na daske, jer takvih tekstova i predstava, namijenjenih baš za srednjoškolsku dob, nema mnogo.

– Autorov dramski tekst je uvijek možda samo isprika da mi kazalištarci obradimo neku temu koja zaslužuje da se njome bavimo. A tema je ovog “road-komada”, vjerujem, univerzalna i funkcionira u svakom prostoru i vremenu. Ako ćemo to “nešto” shvatiti, osjetiti i predati se pravom stvaralaštvu, koje nas nosi u nepoznato, vjerujem u mogućnost da napravimo lijepu predstavu za mlade – dodaje Strelec.

Redatelj ne krije zadovoljstvo suradnjom s osječkim Dječjim kazalištem. Ističe da su mladi glumci, kao i cijeli ansambl predstave, iznimno vrijedni i uigrani.

– Pripremamo predstavu za tinejdžere, odnosno srednjoškolce. Predstava govori o predrasudama prema strancima, ljudima koji drukčije izgledaju, misle, ukratko, prema različitostima. A kada razbijemo predrasude, onda o nekome možemo imati sasvim drugo mišljenje. I to je poruka ove predstave – kaže Strelec. Dvaput je dosad režirao u Osijeku, koji leži uz istu rijeku kao i njegov Ptuj, u HNK-u, a sad prvi put radi u Dječjem kazalištu.

– Uzbuđen sam – kamo ćemo s glumcima, koje ne poznajem, (s)krenuti na putevima i raskrižjima stvaranja. Jako me zanima, kako ćemo, pričajući priču, koja se događa tamo negdje u Njemačkoj, stvoriti naš kazališni izričaj, koji će govoriti i našoj publici, tu, u Osijeku i možda šire u Hrvatskoj – govori o radu na predstavi Čik.

“Auslender” Čik

Čik je nadimak glavnog junaka, a ta uloga povjerena je mladom glumcu Gordanu Marijanoviću.

– Na kraju školske godine u razred dolazi Andrej (nadimak mu je Čik), doseljenik iz Rusije, stranac, “auslender”. On i njegov bogati njemački školski prijatelj Maik ukradu automobil Ladu i kreću na neobične školske praznike. Ta je njihova avantura ukratko sadržaj ove predstave – opisuje Marijanović.

Njegov je lik buntovan, rubnog ponašanja, ali ima toplinu. Kroz putovanje mijenja sebe, ali i svog prijetelja.

– Odmah sam htio tu ulogu, jer ovaj lik ima puno poveznica sa mnom privatno, a, opet, nudi mnogo mogućnosti za istraživanje. Riječ je o introvertiranoj osobi, mladom čovjeku koji dolazi u Njemačku, ne zna dobro jezik. Najviše sam se bazirao na odnosu mene i Maika, a taj odnos stvara ulogu – dodaje Marijanović.

Odnos Maika i Čika raste kroz cijelu predstavu, dodaje glumac Srđan Kovačević (u predstavi Maik).

– Premda se u početku ne vole i ne druže, zajedno kreću u avanturu, ali od sebe ne mogu pobjeći. To je prilično zahtjevna uloga, jer uz opsežan tekst koji moram savladati, u predstavu treba aktivno uključiti i publiku – kaže Kovačević.

O suradnji s redateljem Strelecom mladi glumac Gordan Marijanović kaže: “On je strastven čovjek, kojem je stalo do predstave. To mi odgovara, jer kad nema strasti, to je smrt za umjetnost. Uz to, Strelec je jako dobar umjetnički pedagog, trudi se iz svakog glumca izvući maksimum, a danas nema mnogo takvih redatelja. Točan je, precizan, organiziran, zna što želi i nema praznog hoda.”

Da je suradnja dobra potvrđu,je i Srđan Kovačević: “Redatelj je vrlo zaigran, voli to što radi, ima puno razumijevanja i strpljenja, a otvoren je i za prijedloge i sugestije glumaca.”

Glavni glumci, Gordan i Srđan, na sceni su doslovce cijelu predstavu, a u predstavi se pojavljuje i djevojka Isa. Ta je uloga povjerena Ivani Vukićević. Među njima se javlja prijateljstvo i ljubav, ali ova predstava ipak nije bajka.

Velika je to ansambl-predstava, u kojoj sudjeluje čak 12 glumaca, uz već spomenute Gordana Marijanovića, Srđana Kovačevića i Ivanu Vukićević igraju još Inga Janjanin, Tihomir Grljušić, Đorđe Dukić, Grgur Grgić, Lidija Helajz, Ivica Lučić, Areta Ćurković, Kristina Kovačević i Tena Milić Ljubić. Scenografiju će dopuniti mnogo videoprojekcija (Josip Grizbaher), umjetnički oblikovane rasvjete (David Orešič) i suvremenih kostima (Mario Tomašević) te posebno za ovu prigodu skladana glazba i zvučni efekti (Igor Valeri).

“U pomoć” su pozvani i polaznici Dramskog studija za srednjoškolce Dječjeg kazališta koji sudjeluju u probama i svojim sugestijama pomažu da predstava bude što vjerodostojnija i što bliža mladoj populaciji. Voditeljica studija Areta Ćurković kaže kako je polaznike u proces uvela tekstom, čak i nekim improvizacijama, što im je bilo prebrutalno i zainteresiralo ih za komad, a mogućnost da sudjeluju i u komunikaciji s redateljem, glumcima pokažu što je njima blisko i aktualno, jako ih je razveselila. Jedna je polaznica oduševljeno izjavila kako joj je drago što konačno netko tko radi predstavu za njihovu dob želi s njima proći i prokomentirati tekst, uzeti u obzir njihovo mišljenje kao ciljane publike.

Trenutačno su u tijeku probe, a premijera će biti 10. ožujka. Naši sugovornici pozivaju na predstavu srednjoškolce, ali i odrasle – njihove roditelje, profesore i ostale zainteresirane.

Među 12 glumaca i ravnatelj Lučić

 

U “Čiku” glume Gordan Marijanović, Srđan Kovačević, Ivana Vukićević, Inga Janjanin, Tihomir Grljušić, Đorđe Dukić, Grgur Grgić, Lidija Helajz, Ivica Lučić, Areta Ćurković, Kristina Kovačević i Tena Milić Ljubić. Za videoprojekcije zaslužan je Josip Grizbaher, za umjetnički oblikovanu rasvjetu David Orešič, za kostime Mario Tomašević te za glazbu i zvučne efekte Igor Valeri.

Samo M. Strelec, redatelj

 

PORUKA PREDSTAVE

Predstava “Čik” govori o predrasudama prema strancima, ljudima koji drukčije izgledaju, misle, ukratko prema različitostima. A kada razbijemo predrasude, onda prema nekome možemo imati sasvim drugo mišljenje. I to je poruka ove predstave.

Pomažu i dramci Arete Ćurković

 

”Upomoć” su pozvani i polaznici Dramskog studija za srednjoškolce Dječjeg kazališta koji sudjeluju u probama i svojim sugestijama pomažu da predstava bude što vjerodostojnija i što bliža mladoj populaciji. Voditeljica Studija Areta Ćurković uvela je polaznike u proces tekstom, čak i nekim improvizacijama, a omogućena im je i komunikacija s redateljem i glumcima.

Plakat izrađuju učenici ŠkolE primijenjene umjetnosti i dizajna

U projekt je uključena i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Profesorica Željka Fuderer Levak ističe da učenici izrađuju plakat za predstavu i dodaje: “Učenicima je čast i izazov sudjelovati u ovom projektu, to je praksa kakve u školi nemaju i stoga smo se rado odazvali na poziv Dječjeg kazališta. Uključili smo učenike drugog i trećeg razreda, smjera slikarstvo, grafika i scenografija, a tehnika u kojoj rade je kolaž. U Dječjem kazalištu bit će postavljena izložba njihovih radova, a najbolji rad krasit će plakat predstave.” Razred iz kojega bude izabrano rješenje plakata bit će gost Dječeg kazališta i za učenike tog razreda ansambl će besplatno odigrati ovu predstavu.

Autorka: Vesna Latinović

Foto: Zdenko Pušić

KOPRODUKCIJA KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR I KAZALIŠTA VIROVITICA

,,KUGINA KUĆA”

Režija i adaptacija: Ivan Planinić

Glazba: Nikša Marinović

Scenski pokret i asistentica režije: Maja Marjančić

Scenografija: Robert Košta

Kostimografija: Anita Goreta

Lutka: Darko Petković

Oblikovanje svjetla: Frane Papić

Oblikovanje zvuka: Luka Gamulin

Voditelj tona: Marin Bakmaz

Igraju: Dominik Karakašić, Lino Brozić, Ana Cmrečnjak

Inspicijentica: Radojka Kozulić

Tehnička realizacija: Nataša Perović, Adriano Košuta, Marijan Nižić

Ilustracija plakata: Dominik Vuković

Premijera u Kazalištu Virovitica planirana je za 24. ožujka.

“Kugina kuća” Augusta Šenoe nesumnjivo zauzima stožerno mjesto i predstavlja trajnu vrijednost unutar hrvatske književnosti. Suvremenim kazališnim jezikom oblikovana kao neverbalna i lutkarska glazbena predstava još jednom vas poziva da poslušate njezinu priču.

MALO POZORIŠTE DUŠKO RADOVIĆ

,,PER GINT U ZEMLJI TROLOVA”

Inspirisano dramom Henrika Ibzena

Režija: Isidora Goncić

Total dizajn: Mina Miladinović

Muzika: Irena Popović

Pokret: Jovana Ikonić

Asistent kompozitorke, snimanje i miks muzike: Nikola Dragović

Uloge:
ĐORĐE STOJКOVIĆ
КATARINA DIMITRIJEVIĆ
IVANA ADŽIĆ
NENAD RADOVIĆ
LANA ADŽIĆ

Datum premijere: 24. februar 2023.

PRVA REPRIZA: 25. februar u 17 sati

Uzrast: 3+
Trajanje: 45′
Autor: H. Ibzen / Đ. Кosić
Scena: Scena za decu

Reč pisca

Poštovana deco, jeste li primetili kako odrasli postavljaju niz dosadnih pravila – „sredi sobu, spavaj na vreme, ne možeš da večeraš slatkiše…“ Кakav davež! Ali, da li ste znali da postoji jedno mesto gde ova pravila ne važe? Gde to, pitate se?
Ovo mesto nalazi se preko sedam mora i sedam gora, preko sedam snova i sedam noćnih mora, u jednoj musavoj šumi. Tu je skriven jedan dvor što smrdi kao tvor, zdrav kao mišomor. U tom dvoru žive Trolovi. Ako im oprostite nekoliko sitnica kao što su neugledna spoljašnjost, aljkavost, i dobro – neprijatan miris, videćete da Trolovi žive onako kako bi svako dete poželelo: uvek se igraju, nikad ne moraju na spavanje i ostavljaju nered svuda za sobom. Pa ipak, neko ko im dođe u goste može se zapitati: da li je ovaj način života stvarno zemlja snova, ili vremenom postaje noćna mora?
„Per Gint u kraljevstvu trolova“ je priča upravo o tome, o odgovornostima, odrastanju, hrani, smehu, spavanju, igri, i najvažnijem pitanju od svih: zašto svaki dan ne večeramo čokoladu?

Đorđe Кosić

Reč rediteljke (mali trolovski rečnik)

Nije zgoreg upoznati se sa manje poznatim rečima koje su trolovima posebno drage, kako biste ih bolje razumeli u ovoj našoj predstavi, ali i ako ih nekada sretnete u stvarnom životu. Evo, dakle, malog trolovskog rečnika:

Čmrlj – izmišljena reč, ne znači ništa posebno. A može da znači i bilo šta, tako da može da se koristi mnogo ili malo, već po ukusu govornika.
Žbađ – trolovi, iako je to malo poznato, strašno vole pivo. Zato im je posebno draga ova reč, koja označava penušavu tečnost koja se formira pri dnu pivske flaše i koja nije baš lepog ukusa.
Žabokrečina – alga koja se gusto širi na ustajalim vodama. Trolovi vole žabokrečinu, pošto su i oni ustajali kao i voda na kojoj se skuplja.
Tutumak – dvoličan, podmukao, zloban čovek.
Hvatati zjale – besposličiti. Trolovi po ceo dan hvataju zjale!
Frcokla – osoba sa kovrdžavom kosom. Zašto trolovi vole ovu reč? Кo zna. Možda vole kovrdžavu kosu. Možda im reč prosto zvuči smešno.
Papadać – malecka peščana dlakava muva čiji ujed baš, baš boli. Trolovi ih čuvaju kao kućne ljubimce (uz leteće svinje).
Andrmolje – dronjci, nepotrebne stvari, drangulije.

Isidora Goncić

Trolovi i ostale norveške domaće životinje

Postoje različita predanja o Per Gintu. Najpre na ovo ime nailazimo u jednoj norveškoj bajci, gde je Per Gint usamljeni lovac koji se suočava sa trolovima. Кasnije o Peru, na jedan drugačiji način, piše Henrik Ibsen, čuveni norveški dramski pisac, za čiju predstavu Edvard Grig komponuje muziku. Ibzen u svojoj drami piše o tome šta znači biti čovek sa odgovornostima, a šta biti „trol“ i bežati od njih, i upravo ta glavna tema ostala je prisutna i u našoj, ponešto vedrijoj, verziji ove priče.
Ali, odakle uopšte trolovi? Najlakše je objasniti ih ovako: kao što u našem folkloru postoji Baba Roga, kojom roditelji plaše decu – tako u Norveškoj postoje trolovi. Opisi trolova se razlikuju od priče od priče: oni mogu biti čudovišno ružni i spori, ili izgledati i ponašati se kao ljudska bića. U nekim pričama, trolovi se kriju od sunca jer ih ono pretvara u kamen. Posebno veliki trolovi koji su se zatekli van svojih pećina u zoru su na taj način, prema predanju, postali deo planinskih pejzaža.
Da li zbog trolova kao sredstva vaspitanja ili nečeg drugog, Norveška je zanimljiva po nekoliko pozitivnih navika koje preovladavaju među stanovništvom: nezamislivo je ostaviti đubre za sobom (u prirodi, ili bilo gde); nije sramota nositi polovne stvari, i deci se obično upravo tako nabavlja i kupuje odeća i oprema; vrlo rano se ide na spavanje, oko 19 časova; slatkiši se jedu samo subotom, a brza hrana obično samo kada su praznici, rođendan, ili neka druga slična zgoda; a u vrtiću bez obzira na vreme deca svaki dan napolju provode po dva sata, u duhu norveške izreke: „Ne postoji loše vreme, već samo loša odeća“.
Norveška je zanimljiva i po tome što se u Oslu, glavnom gradu, dodeljuje Nobelova nagrada za mir; imaju najduži tunel za automobile (oko 25 kilometara); izmislili su skijanje; i, od svih zemalja sveta, imaju najveću populaciju irvasa. I naravno, trolova.

Đorđe Кosić

Plesni zbirkus je dječji izvedbeni festival koji uključuje djecu u stvaranje kulturnog programa za djecu uz podršku stručnjaka. Zajedno ga s njima organiziraju udruge Prostor Plus i VMB i Gradska knjižnica Rijeka. Pozivamo izvedbene umjetnike_ce da prijave izvedbe i/ili radionice za i s djecom. Prijave traju do 15. ožujka. Program će selektirati djeca i stručnjaci_kinje, a odabrani umjetnici_e će biti informirani putem emaila do 6. travnja.

Plesni zbirkus je program suvremenog plesa i novog cirkusa za djecu započet 2019 godine kojim želimo u Rijeku dovesti domaće i inozemne predstave suvremenog plesa, novog cirkusa i kazališta za djecu te dramske radionice, radionice suvremenog plesa i pokreta te novocirkuskih vještina za djecu i mlade. Plesni zbirkus je program koji djecu uključuje u samu organizaciju kulturnog programa čime djeca direktno oblikuju program i, u suradnji sa stručnim edukatorima_cama, selektiraju predstave i radionice za djecu. Osim toga, upoznaju se (i sudjeluju u odlučivanju) i s drugim bitnim elementima organizacije kulturnog događanja.

Prijavitelji_ce mogu prijaviti:

• izvedbu suvremenog plesa, suvremenog cirkusa, kazališta ili interdisciplinarnu izvedbu za djecu
• radionicu za djecu s područja suvremenog cirkusa, plesa i pokreta, kazališta, glazbe te interdisciplinarne radionice za djecu
• kombinaciju izvedbe i radionice

Zanimaju nas predstave koje su zabavne i poučne, koje govore o djeci, odrastanju, prijateljstvu, zajedništvu i različitosti, ekologiji i zaštiti okoliša i sličnim temama. Važno je da u njima nema nasilja niti diskriminacije. Poželjne su interdisciplinarne predstave (kazalište, lutkarstvo, glazba, suvremeni ples i pokret, vještine suvemenog cirkusa itd.) te one koje kombiniraju različite vještine (npr. suvremenog plesa, suvremenog cirkusa, mime, kazališta) te one koje su interaktivne, odnosno u kojima može sudjelovati i publika, a primjerene su i djeci i odraslima. Posebno pozivamo umjetnike_ce koji_e su u mogućnosti izvesti predstavu na otvorenom. Ove godine želimo biti zeleni festival i baviti se temama poput održivosti, ekologije, biljkama i njihovim uzgojem stoga posebno pozivamo umjetnike_ce da doprinesu programu radionicama i izvedbama koje se bave tim temama.

NAČIN PRIJAVE

Prijava se vrši putem obrasca na ovoj poveznici.

Prijave se zaprimaju do 15.3.2023. Odabrani/e umjetnici/e bit će obavješteni o rezultatima do 6.4.2023.

Više informacija o festivalu potražite na www.zbirkus.com

Vizual: Eva Badanjak / Tralala

Festival Plesni zbirkus organiziraju djeca, udruge Prostor Plus i VMB i Gradska knjižnica Rijeka, a financijski ga podržavaju Grad Rijeka i Ministarstvo kulture i medija RH.

Tijekom godine organizirat ćemo razne programe u Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, a jedna od najznačajnijih aktivnosti bit će Assitej Artistic Gathering u studenom 2023. godine, na kojem ćemo predstaviti svoje godišnje rezultate, kao i svoju misiju rada i viziju kazališta za djecu i mlade u budućnosti.

Kazalište, zajednica, multimedija naziv je jednogodišnjeg programa aktivnosti platforme Od malih nog(u) koji financijski podržava Zaklada Kultura nova.

U 2023. godini aktivnosti će se temeljiti na nekoliko važnih preokupacija i potreba suvremenog kazališta za djecu i mlade:

• Isticanju njegovih inovativnih umjetničkih potencijala;
• Pitanju osnaživanja zajednice koja se okuplja oko kazališta za djecu i mlade, a uključuje i razvoj publike;
• Ojačavanju kapaciteta umjetnika koji se bave kazalištem za djecu i mlade.

Kroz cjelogodišnje aktivnosti, članovi platforme će svoj rad posvetiti:

• Naglašavanju imanentne multimedijalnosti izvedbenih umjetnosti kroz radionice koje analiziraju kazalište u korelaciji sa drugim umjetnostima (vizualne umjetnosti i film);
• Isticanju inovativnosti suvremenog kazališta za djecu i mlade kroz distribuciju predstava koje propituju granice izvedbenih umjetnosti;
• Uključivanju i obrazovanju mladih umjetnika kroz rezidencijalne, obrazovne programe;
• Poticanju razvoja autorskog izraza kroz natječaje i koprodukcije s različitim kazalištima u regiji;
• Istraživanju potreba zajednice i otvaranju dijaloga s različitim kazališnim akademijama u regiji.

Ovakvim sveobuhvatnim cjelogodišnjim aktivnostima želimo potaknuti promjene u sektoru, posebice na razini estetike i društvenog položaja umjetnika, s dugoročnim ciljem afirmacije regionalnog kazališta za djecu i mlade.

Pratite nas!

Med letom bomo organizirali različne programe v Sloveniji, Črni gori, Srbiji in na Hrvaškem. Osrednja aktivnost bo sodelovanje na Assitej Artistic Gathering v novembru 2023, na katerem bomo predstavili rezultate celoletnega dela ter vizijo gledališča za otroke v prihodnosti.

Gledališče, multimedialnost, skupnost je naslov enoletnega programa aktivnosti platforme Od malih nog, ki ga podpira hrvaški program Zaklada Kultura nova.

V letu 2023 bodo aktivnosti temeljile na nekaterih pomembnih usmeritvah in potrebah sodobnega gledališča za otroke in mlade: poudarjanje njegovega inovativnega umetniškega potenciala; vprašanje krepitve skupnosti, ki se vzpostavlja okoli gledališča za otroke in vključuje tudi razvoj občinstva ter krepi zmožnosti umetnikov, ki se ukvarjajo z gledališčem za otroke in mlade.

Skozi celoletne aktivnosti bodo člani platforme svoje delo posvetili:

• Poudarjanju imanentne multimedialnosti uprizoritvenih umetnosti skozi delavnice, ki analizirajo gledališče v razmerju do drugih umetniških zvrsti (vizualnih umetnosti in filma);
• Poudarjanju inovativnosti sodobnega gledališča za otroke in mlade skozi distribucijo predstav, ki preizprašujejo meje uprizoritvenih umetnosti;
• Vključevanju in izobraževanju mladih umetnikov skozi rezidenčne in izobraževalne programe;
• Vzpodbujanju razvoja avtorskega izraza skozi razpise in koprodukcije z različnimi gledališči v regiji;
• Raziskovanju potreb skupnosti in odpiranju dialoga z različnimi gledališkimi akademijami v regiji.

S temi vseobsegajočimi aktivnostmi želimo spodbuditi spremembe na tem področju, še posebej na nivoju estetike in družbenega položaja umetnikov. Naš cilj je dolgoročna afirmacija gledališča za otroke in mlade v regiji.

Spremljajte nas!

Postoje mala i velika neba, i sva imaju svoja skrivena mesta.
10. BUDI je beskrajni prostor umetnosti u kome ravnopravno žive stvarnost i mašta, nauka i fikcija, znanje i nadarenost, dobročinitelji i anđeli, seoca i metropole, prijateljstvo i putovanja.
10. BUDI je prilika da se raščešljaju sve igre kreativnosti!

Gran-pri festivala ,,Munjeviti Krinfolion” donosi put u Diznilend u Parizu za dete koje je stvorilo pobednički rad i jednog njegovog pratioca.

Takmičenje za ovu vrednu nagradu je moguće u čak sledećih 8 kateogrija:

1. BUDI PRINT

Nebo je otključao i Johan Gutenberg izumom štamparije (1450), koja je omogućila umnožavanje zapisa u željenom broju primeraka. Mnogo koraka kasnije postali smo globalno selo – cela planeta lako prisustvuje različitim događajima i sadržajima. Napiši pesmu ili kratku priču. Napravi razglednicu od oblaka i u nju upiši svoje stihove, priču ili tekst, a mi ćemo najbolje odštampati na majici koju će autori preuzeti na festivalu.

2. BUDI ORIGINAL

Mnogi sjajni umetnici i naučnici zadužili su istoriju planete, a u svojim delima proslavili i nebo. Različito su se potpisivali – neko punim, pravim imenom i prezimenom, neko pseudonimom, a neko samo inicijalima. Napravi svoj monogram, pa dodaj i amblem – da ga svi prepoznaju kao autorski pečat.

3. BUDI SELFIE

Albreht Direr, umetnik nemačke renesanse, sa 26 godina naslikao je čuveni autoportret koji se danas nalazi u muzeju Prado u Madridu, pa bi se moglo reći da je rodonačelnik selfija. Autoportet je odavno priznat u likovnim umetnostima. Otključaj nebo vizuelnim prikazom sebe – nacrtaj se, fotkaj se, ili rekreiraj poznatu sliku na kojoj si ti glavni lik – predstavi se!

4. BUDI SLIKAR

Prikaži nebo kao mesto gde se osećaš slobodno i gde možeš da letiš svojom maštom. Odaberi tehniku – crtanje, slikanje, kolaž, skulpturu, papirnate konstrukcije, pa inspiraciju potraži u nebeskim pojavama i svemiru; sjaju sunca, meseca, zvezda, planeta, čudnovatim oblicima oblaka, mitološkim ili religijskim bićima…

5. BUDI BAJKA

Pozorišno nebo je od pamtiveka bilo oplemenjeno bajkama. Mnogim bajkama se ne znaju pisci, а neke su poznati autori, poput braće Grim, otkrivali narodu. Otključaj novu galaksiju, režiraj i snimi predstavu inspirisanu nemačkim tradicionalnim bajkama i pokaži nam kako nestvarna bića postaju istinita! Da biste se prijavili na konkurs, snimak predstave (do 30 minuta) postavi na YouTube kanal i pošalji nam link. Najbolje predstave biće uvrštene u zvaničan program BUDI festivala.

6. BUDI DŽUBOKS

Voliš i osećaš muziku dok sviraš, pevaš, komponuješ i plešeš. Predstavi svoj talenat tako što ćeš snimiti TikTok video uz #10BUDI i poslati nam najbolji školski bend, svoj solo, duet, hor ili plesnu koreografiju.

7. BUDI MODA

Kao što Zemlja ima smenu dana i noći, tako se smenjuju i naša neba omiljenosti. Otključaj svoj omiljeni kutak slobode – dizajniraj svoju nebesku odeću, kreacije za svog nebeskog ljubimca, svoja nebeska krila! BUDI moda, BUDI modni kreator!

8. BUDI FILM

Film je umetnost koja traje samo malo više od jednog stoleća, a napravio je tako veličanstven sistem zvezda da bismo se svi radovali objavljivanju svog imena u najavnoj ili odjavnoj filmskoj špici. Režiraj kratku filmsku priču, razvij čudesni vizuelni lik ili odigraj (svoju) koreografiju za mjuzikl. Vaš film u trajanju do 10 minuta postavite na YouTube kanal i pošaljite nam link. Najbolji filmovi biće prikazani u zvaničnom programu BUDI festivala.

Sve detalje o ovom konkursu (gde predati/poslati radove i slično) možete pronaći na stranici Kulturnog centra Pančeva, na sledećem LINKU.

Autorka vizuala je Nina Milenović Jovanović.