Author: OMN-hrvatska

U subotu, 2. jula, Festival će biti otvoren putovanjem kroz vrijeme na Trgu od Oružja, mjestu odakle je sve davne 1993. godine i počelo, a gdje je Napoleon prije 200 godina osnovao pozorište. Do 12. jula publika će imati priliku da besplatno uživa u pozorišnim predstavama od ledenog Islanda, do sunčane Španije, a sve preko Transilvanije. U Kotor dolaze Hajdi, Sirano, Djevojčica sa šibicama, Guliver, Bambi, Snježna kraljica, muzičari, slikari, glumci, pjesnici i klovnovi. Svi oni dolaze na feštu i na mobu osnivanja pozorišta. 

Tokom ovogodišnjeg Festivala, pod sloganom “Čini da male stvari postanu velike”, Kotor će dobiti svoje stalno profesionalno pozorište za djecu i mlade. Time ćemo ispuniti jedan od svojih najznačajnijih ciljeva i jedini koji nam je decenijama izmicao. Nakon trideset godina, čini se da je period odrastanja iza nas, i da nam velike stvari tek slijede! 

30. Kotorski festival pozorišta za djecu od 2. do 12. jula će ponovo predati Kotor u ruke djeci za barem narednih trideset godina sa sviješću da gradeći pozorišta i kulturu za mlade gradimo najveće stvari. 

Za takmičarski dio pozorišnog programa 30. Kotorskog festivala pozorišta za djecu selektovali smo predstave: 

• HAJDI
  Pozorište Boško Buha (Srbija)
• ŽIVOT – PITA OD BLATA
  Pozorište 10 prstiju (Island)
• NEGDJE DRUGDJE
  Lutkovno gledališče Ljubljana (Slovenija)
• BAMBI
  Pozorište za decu Kragujevac (Srbija)
• TIHI DEČAK (PRIČA O TIŠINI), Pozorište za decu Kragujevac (Srbija)
• ERROR 404
  Krpeni anđeli (Španija)
• I SIRANO I DJEVOJČICA
  Teatar Poco Loco; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci (Hrvatska)
• GULIVEROVA PUTOVANJA
  Pozorište mladih Novi Sad (Srbija)
• DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA
  Pozorište mladih Novi Sad; Festival ekološkog pozorišta za decu i mlade; Sloboda nema cenu (Srbija)
• SNJEŽNA KRALJICA
  Gradsko pozorište Podgorica (Crna Gora)
• CRVENE CIPELICE
  Pozorište za djecu i mlade Merlin, Temišvar (Rumunija)
• KAFE KRALJEVSTVO
  Kazalište lutaka Zadar (Hrvatska)

U revijalnom dijelu naći će se predstave:

• (NE) PRIČAJ MI BAJKE, DS Prazan prostor; FDU Cetinje; KFPD (Crna Gora)
• LAGARIJE – ČAS O SUROGATU, KFPD; KC Nikola Đurković; DS Prazan prostor (Crna Gora)
• Zelena gora , Teatar mladih; KC Nikola Đurković (Crna Gora)

Želimo prije svega da se zahvalimo svim pozorišnim kućama na prijavama, uz nadu da ćemo se vidjeti prvom narednom prilikom. 

A vas, draga djeco i dragi gosti, čekamo 2. jula u Kotoru! 

Utjecaj Ladikinih umjetničko-pedagoških shvaćanja i danas je, u Hrvatskoj te u široj regiji, u osnovama rada brojnih dramskih i kazališnih studija, dječjih i omladinskih kazališta, amaterskih skupina te školskih družina, čija aktivnost predstavlja, a tako ju je shvaćala i Ladika, temelj cjelokupne kazališne kulture i dramske umjetnosti jedne društvene zajednice. Uza sve to, međutim, njezin važan doprinos razvoju suvremenog dramskog i kazališnog odgojnog rada u nas dosad nije bio u dovoljnoj mjeri stručno analiziran i primjereno vrednovan.

Stoga, u godini kada se navršilo puno stoljeće od njezina rođenja, Zagrebačko kazalište mladih i Hrvatski centar za dramski odgoj zajednički su pokrenuli kulturni i umjetničko-znanstveni projekt „Zvjezdani Ladiki u čast“ sa svrhom temeljitijeg stručnog vrednovanja i predstavljanja njezina pedagoškog i umjetničkog djelovanja te očuvanja njezine ostavštine.

Projekt će se odvijati u nekoliko etapa tijekom sljedećih nekoliko godina, a njegovi će ciljevi biti ostvareni realizacijom nekoliko povezanih akcija, a to su:

• priprema stručnog simpozija o umjetničkom i pedagoškom djelovanju Zvjezdane Ladike
• stvaranje arhive i sređivanje stručne ostavštine Zvjezdane Ladike
• objavljivanje stručne monografije o njezinu umjetničkom i pedagoškom radu.

S obzirom da projekt nije tek ishod želja uže skupine poštovalaca Zvjezdane Ladike, već mu je namjera, baveći se njezinim umjetničko-pedagoškim djelovanjem, obraditi važan, a zanemaren, segment naše kazališne kulture, ZKM i HCDO, kao nositelji projekta, za njegovu će provedbu zatražiti potporu šire kulturne javnosti.

Osim spremnosti dramskih pedagoga i teatrologa kao istraživača njezina opusa te njezinih suradnika, ‘učenika’ i sljednika da izlože svoja iskustva i sjećanja, za realizaciju projekta neophodna  je i odgovarajuća institucionalna podrška kulturnih ustanova i organizacija, poglavito onih uz koje je Zvjezdana Ladika vezala svoj rad, kao i onih društvenih instancija koje danas skrbe o umjetničko-pedagoškoj djelatnosti kojom se bavila i koju je tako uspješno razvijala priskrbivši joj ugled u svjetskim razmjerima. Pored Hrvatskoga centra za dramski odgoj, otkuda je inicijativa krenula, i Zagrebačkog kazališta mladih kao matične ustanove u kojoj je Zvjezdana Ladika realizirala svoja shvaćanja i praksu kazališnog odgojnog rada s djecom i mladima, u provedbi projekta računamo na suradnju s Hrvatskim centrom ITI, Hrvatskim centrom ASSITEJ, Savezom društava Naša djeca Hrvatske i drugima te, dakako, s Ministarstvom kulture RH i Uredom za kulturu Grada Zagreba.

Više o simpoziju ovdje.

PLAN AKCIJA

1. Priprema stručnog simpozija o umjetničkom i pedagoškom djelovanju Zvjezdane Ladike

(Zagrebačko kazalište mladih, 1. – 3. srpnja 2022.)

Jedna od glavnih tekovina umjetničko-pedagoškog djelovanja Zvjezdane Ladike jest doprinos i utjecaj koji je izvršila na praksu i shvaćanja dramskog i kazališnog odgojnog rada s djecom i mladima u nas te u širim regionalnim okvirima. Ovaj iznimno važan vid njezina djelovanja, kojim je kazališni/dramski/scenski odgojni rad u nas usustavila i uklopila u dominantne svjetske tokove, ujedno je slabije istražen.

Cilj je simpozija potaknuti stručnu obradu i vrednovanje svih segmenata djelovanja Zvjezdane Ladike – od razvijanja vlastita umjetničko-pedagoškoga pristupa i teorijsko-metodičkog oblikovanja rada s djecom i mladima u studijskim uvjetima, preko autorskog i redateljskog rada i postignuća u području kazališta za djecu i mlade, do značajnog doprinosa razvoju i promicanju metoda i načela dramskog/kazališnog odgoja kao značajne sastavnice humanističkih pedagoških shvaćanja o važnosti odgoja i obrazovanja za umjetnost i pomoću umjetnosti.

2. Stvaranje arhive i sređivanje stručne ostavštine Zvjezdane Ladike

Akcija podrazumijeva prikupljanje i sređivanje svekolike pisane te druge građe i ostavštine vezane uz umjetničko-pedagoški rad i ličnost Zvjezdane Ladike, koju čine:

• publicirana autorska pisana građa – stručne knjige i članci, intervjui, izlaganja na konferencijama, dramski i književni tekstovi te ostala građa objavljena u časopisima, zbornicima, priručnicima i drugim publikacijama)
• neobjavljena autorska pisana građa (stručni i umjetnički tekstovi, bilješke i tekstovi vezani uz pojedine projekte, predstave, akcije i prigode i sl.)
• pisana građa o Z. Ladiki i njezinu radu (kritike i osvrti na predstave; novinski članci o njezinu radu, predstavama, gostovanjima i dr.)
• foto, video i audio dokumentacija njezina rada (foto, video i tv-snimke predstava; tv-emisije o njezinu radu; foto i video dokumentacija studijskoga rada; tonski zapisi Z. Ladike i suradnika i sl.)
• građa vezana uz njezine međunarodne aktivnosti i kontakte te recepciju njezina rada u međunarodnom kontekstu (arhive Jugoslavenskog i Hrvatskog centra ASSITEJ; osobna korespondencija i dokumentacija komunikacije s ustanovama i ličnostima kazališnog rada s djecom i mladima širom svijeta)
• ostala građa o njezinu radu i djelu (dokumenti iz privatne arhive Z. Ladike; zapisi, sjećanja, intervjui suradnika, prijatelja, ‘učenika’ i sudionika njezina studijskoga i stvaralačkog rada; građa iz arhiva drugih kazališta u kojima je radila i oblikovala predstave – Omladinski dramski studio Zorin doma Karlovac, Kazalište Mala scena, Gradsko kazalište Varaždin i dr.)

Arhiva Zvjezdane Ladike bit će smještena u Zagrebačkom kazalištu mladih kao sastavni odjeljak njegove arhive.

(Posebnu zadaću u okviru ove akcije predstavlja sređivanje njezine privatne stručne građe. U tom cilju, HCDO i ZKM, kao nositelji projekta, stupili su u kontakt s g. Mladenom Ladikom, pravnim nasljednikom njezinih autorskih prava Z. Ladike radi moguće obrade i arhiviranja njezine stručne ostavštine.)

Rad na stvaranju arhive Zvjezdane Ladike odvijat će se u duljem razdoblju, a nastavit će se i nakon završetka projekta te ostati trajnom skrbi Zagrebačkog kazališta mladih.

3. Izrada stručne monografije o umjetničkom i pedagoškom radu Zvjezdane Ladike

Cilj je monografije predstaviti umjetničko-pedagoški rad i doprinos Zvjezdane Ladike kao najistaknutije ličnosti kazališnog/dramskog odgojno-stvaralačkog rada s djecom i mladima u Hrvatskoj tijekom druge polovice dvadesetoga stoljeća. Njezina izrada usko je povezana sa simpozijem, jer će izlaganja, stručni prinosi te osobna sjećanja i svjedočanstva sa simpozija predstavljati važan dio njezina sadržaja.

Izdavači monografije: S obzirom da će monografija predstavljati jedan od njegovih najvažnijih ishoda, suorganizatori simpozija bit će i njezini izdavači.

U godini kada obeležava 90 godina postojanja, Pozorište mladih, pored brojnih premijera, priprema i jedinstven međunarodni pozorišni festival za decu i mlade. Direktor Pozorišta mladih Mihajlo Nestorović, istovremeno i selektor i direktor Festivala, koji se inače održava uz podršku Fondacije Novi Sad – evropska prestonica kulture, kaže da ništa slično do sada nije viđeno – ne samo u glavnom gradu Vojvodine, nego ni u celoj Srbiji.

Takmičarsku selekciju otvara finski Grus Grus teatar predstavom Nevidljive zemlje koja je autorski projekat Sandrine Lindgren i Išmaila Falkea. Kritika predstavu opisuje kao „jedinstveni susret lutkarstava i koreografije“, uz opasku da su „geografija i politika fizički proširene i transformisane kroz naša tela”, te da “mi učimo šta su dodir i prisustvo”. Dan kasnije, uslediće prva od dve verzije Carevog novog odela. Prvu, udruženim snagama, pod imenom Carevo novo ruho, izvode Lutkovno gledališče Maribor i Gradsko kazalište lutaka Rijeka. Predstava, koju je režirao Zoran Petrović, nastoji da zabavi decu, ali ujedno i da ih podstakne na razmišljanje o svetu u kojem odrastaju. Još jedno viđenje čuvene bajke u Novi Sad donosi Hercegnovsko pozorište – Carevo novo odijelo kao satiru za decu, mlade i odrasle režirao je Petar Pejaković.

U nastavku Festivala dolazi Pozorište za decu iz Kragujevca koje u režiji Tina Grabnara igra predstavu Tihi dečak. U pitanju je lutkarska predstava bez lutaka, koja je bazirana na plesu prstiju i glumi tela kоји su opet zasnovani na principima tzv. platform teatra, u okviru kojeg umetnik na sceni može da bude i glumac, i lutka, i scenski element, i rekvizit. Publika će potom videti i prvu, od dve predstave, iz Slovačke. Hrono patuljci dolaze iz Bratislave, iz njihovog Pozorišta lutaka. Tu avanturističku priču o putovanju režirao je Jakub Maksimov, novosadskoj publici dobro poznat po izuzetnoj predstavi Pozorišta mladih Na vukovom tragu. Dan kasnije, na scenu izlazi Kazalište lutaka iz Zadra koje igra predstavu Kafe Kraljevstvo u režiji Vanje Jovanović. Predstava se bavi odnosom roditelja i deteta iz perspektive jedne princeze. Iz češkog Plzena sledećeg dana dolazi Pozorište Alfa koje će igrati Tri musketara u ginjol verziji. Radi se o najuspešnijoj češkoj pozorišnoj predstavi, ovenčanoj mnogim nagradama, do sada izvedenoj na tri kontinenta u više od 35 zemalja. Režirao ju je Tomaž Dvoržak. Nakon Čeha, scenu istog dana preuzimaju banjalučki umetnici: njihovo Dječje pozorište RS igra Sedam gavranova u režiji Jakuba Maksimova. Banjalučka predstava, zanovana na tradiconalnoj srednjevekovnoj bajci, istražuje zvukove raznih predmeta i muzičkih instrumenata koji vrlo često mogu zameniti govor. Predstava Mahmud u režiji Petera Srpčića stiže dan kasnije iz ptujskog Mestnog gledališča, a, iako se bavi pitanjem izbeglica, autori napominju da „To nije priča o politici, ratu vere, već priča o ljudima“. Pretposlednjeg dana festivala, pred novosadsku publiku stiže Lutkarsko pozorište Košice sa predstavom Čaplin u režiji Brana Mazuha. Najavljena je kao „slavlje života, mladosti, radosti, duhovitosti, domišljatosti, kreativnosti i slobode“.

Takmičarsku selekciju istog dana zatvara ruski Osobnjak teatar iz Sankt Petersburga. Oni se u Novom Sadu predstavljaju svojom Gerdinom sobom koja nas u rediteljskom viđenju Jane Tumine uvlači u svet „Snežne kraljice“ i prostora očaravajućih zvukova i lutaka. O najboljima  na prvim „Novosadskim pozorišnim igrama“ odlučivaće žiri u čijem sastavu su: Biserka Kolevska, rediteljka iz Bugarske, Slobodan Ninković, glumac Pozorišta mladih i Miran Hajoš, producent iz Hrvatske. U pratećem programu Festivala, pored promocije monografije Pozorišta mladih u slavu njegovog 90. rođendana i programa „PlayingUp“, biće izvedene tri predstave. Prvu, kao svoju prvu premijersku produkciju izvešće Pozorište mladih već prvog dana Festivala: Guliverova putovanja u režiji Kokana Mladenovića zamišljena su kao ulični performans sa gran ginjolama. Okosnicu predstave čini pet scena na pet važnih životnih tema današnjice: rat, glad, prijateljstvo, ekologija i znanje. Druga predstava u pratećem programu biće Miš Maus, kuća haus, iliti Mačak u čizmama Dramskog studija Centra za kulturu Požarevac. Festival će biti zatvoren 15. aprila drugom premijerskom produkcijom domaćina, predstavom Metamorfoze autora i reditelja Saše Latinovića. Ove „Metamorfoze“ pokazaće nam na koje je sve žrtve spremna velika ljubav, ali i za kakve su sve zločine sposobna izneverena očekivanja.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

“Tajni dnevnik Adriana Molea”, jedan od najpoznatijih tinejdžerskih likova, napokon dolazi na kazališne daske. Ova predstava prikazat će priču o simpatičnom dječaku, Adrianu Moleu, čiji život je kroz osam dnevničkih zapisa opisala poznata engleska spisateljica Sue Townsend. Na scenu je ovom prilikom postavljenja prva od osam knjiga o trinaestogodišnjaku koji se suočava s brojnim školskim, ljubavnim, obiteljskim i pubertetskim izazovima. Adrian Mole je doživio brojne ekranizacije, a sada prvi put dolazi na scenu Gradskog kazališta Žar ptica u dramatizaciji Dore Delbianco i režiji Saše Broz. Glavnu ulogu Adriana Molea tumači mladi glumac Bogdan Ilić, a dvije uloge – njegove mame i bake igra glumica Vesna Ravenšćak.

Jedna od najljepših priča u stihu za male i velike zasigurno je “Ježeva kućica”, autora Branka Ćopića, najdugovječnija slikovnica u Hrvatskoj i šire, koja spada u djela koja ostaju upamćena tijekom cijeloga života, a čiji se stihovi često citiraju i lako prepoznaju. “Ježeva kućica” nosi jednostavnu i jasnu pouku kako treba voljeti i čuvati vlastiti dom. Poruka “Ježeve kućice”, iako uvijek aktualna, u današnja vremena postaje još bliskija te nas podsjeća na vrijednosti koje često zaboravljamo. Ježurka Ježić bori se za sebe i svoje stavove te ostaje nepokolebljiv u obrani svojega doma i onda kada mu se svi drugi izruguju. Ježurku Ježića utjelovit će Silvio Mumelaš, u ulozi Lisice Mice nastupa Karla Brbić, kao Poštar Zec Luka Bulović, u ulozi Vuka je Matija Čigir, u ulozi Divlje svinje je Radovan Ruždjak, u ulozi Mede je Tvrtko Jurić, a u ulozi Sove Hrvoje Barišić. Predstava u režiji Helene Petković, a prema dramatizaciji i dramaturgiji Filipa Jurjevića, od danas će puniti gledalište Kazališta Trešnja!

30. Festival monodrame za decu Zmajevih dečjih igara održan je u novosadskom Pozorištu mladih 1. i 2. decembra.

Žiri u sastavu: Uglješa Šajtinac, pisac (predsednik) i Bojana Kovačević Petrović (profesorka hispanokulture i španskog jezika) i Mihajlo Nestorović, glumac (članovi), jednoglasno je odlučio:

Nagrada “Sigridrug” 30. Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara za najbolje umetničko ostvarenje u celini, dodeljuje se Isidori Vlček za izvedbu monodrame “Ajfelov toranj” po tekstu Divne Stojanov.

Nagrada “Sigridrug” 30. Festivala monodrame za decu Zmajevih dečjih igara za najbolji tekst, dodeljuje se Aleksandri Jovanović za monodramu “Želja”, koju je izvela Milena Božić.

Priznanja će dobitnicama biti uručena na svečanosti “Zmajev dan” 6. decembra ove godine.

Deo sadržaja dostupan je na LINKU.

Festival i prateće festivalske programe su podržali Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama AP Vojvodine i Ministarstvo kulture Republike Srbije.

U petak 3. decembra, sa početkom od 16 časova, na sceni „Mata Milošević“, održaće se prva u nizu aktivnosti projekta „Inkubator: pravo dece i mladih na umetnost“, koji realizuje Udruženje za razvoj pozorišta za decu i mlade – ASITEŽ Srbija, u saradnji sa Fakultetom dramskih umetnosti.

Cilj projekta Inkubator je stvaranje vidljivog i interaktivnog prostora za dijalog i realizaciju razmene teorijskih i praktičnih iskustava o položaju kulture i umetnosti za decu i mlade u različitim oblastima, a prva aktivnost u vidu serije interaktivnih predavanja i radionica namenjena je studentkinjama i studentima pozorišnih smerova FDU.

Autorke i moderatorke radionica- Milena Depolo, Milena Bogavac i Anđelka Janković, dolaze iz različitih sfera stvaralaštva za decu i mlade, te će studentkinje i studente upoznati sa svojim istraživanjima u ovom domenu i podstaći ih na dijalog i promišljanje o potencijalima stvaralaštva za decu i mlade.

S slovesno podelitvijo nagrad se je v Veliki dvorani Lutkovnega gledališča Maribor zaključil 11. bienale lutkovnih ustvarjalcev Slovenije. To je nacionalni bienalni festival, ki v svoj program uvršča najboljše slovenske lutkovne predstave preteklih dveh sezon, tokrat po izboru selektorja Roka Bozovičarja. Najboljša lutkovna predstava zadnjih dveh sezon je predstava Biti Don Kihot, ki je nastala v koprodukciji KD Matita in MCLU Koper.

Predstave je ocenjevala mednarodna strokovna žirija v sestavi: Zala Dobovšek, Špela Čadež in Marek Waszkiel. Žirija je v svojem poročilu zapisala:

V času 11. bienala lutkovnih ustvarjalcev Slovenije smo si ogledali 12 tekmovalnih predstav, ki jih je zaznamovala izjemna estetska in vsebinska raznolikost. Prepoznali smo širšo vključenost občinstev, saj je izbor skozi pester nabor formatov in tematik nagovarjal malčke, najstnike in odrasle. Selekcija je izkazovala dobrodošlo selektorsko stališče o nenehnem preizpraševanju in redefinicijah lutkovne oziroma animirane umetnosti. Večina ogledanih predstav je razpirala angažirane razmisleke o možnosti, kaj vse je lahko animirano; ne le lutke ali predmeti, temveč tudi zvoki, svetlobe, barve in stanja. Skupaj s široko raznovrstnostjo metodologij in razpiranja pomenov lutkovnega medija, je bilo na festivalu jasno občutiti potrebo ustvarjalcev in ustvarjalk, da problematizirajo aktualna družbena stanja; kar nekaj predstav je namreč izpostavljajo ekološke motive in tudi kritično reflektiralo »novo realnost«, ki nam jo globalno kroji virus. Videli smo živahen spekter različnih lutkovnih tehnologij, scenografskih inovacij in vsebinskih raziskovanj, pa tudi projekte, ki so se s svojo pogumno eksperimentalnostjo dotaknili skrajno robnih in občutljivih eksistencialnih vprašanj.

Nagrade 11. bienala lutkovnih ustvarjalcev Slovenije:

NAGRADA ZA NAJBOLJŠO UPRIZORITEV

Biti Don Kihot (KD Matita, MCLU Koper)

Biti Don Kihot je temperamentna lutkovna ekskurzija, kjer v estetiko natančno urejenega kaosa pronicajo aktualni drobci Cervantesovega romana. Uprizoritvena večplastnost je prisotna v vseh segmentih njenega izrekanja. Biti Don Kihot ni le predstava, je samosvoj izkustveni dogodek, ki prek mozaičnega principa kratkih animiranih prizorov, glasbe in improvizacije ustvari dinamično vzdušje presenetljivih prebliskov, improvizacije in igrivosti, a tudi kritičnega uvida v realnost. Mojstrsko obvladovanje širokega spektra animiranih objektov in obenem pronicljiva refleksija sveta, v uprizoritev vneseta noto nujnosti po nenehni redefiniciji (lutkovne) umetnosti in tudi družbe, v kateri ta nastaja.

NAGRADA ZA NAJBOLJŠO REŽIJO

Matteo Spiazzi za predstavo Ostržek (Lutkovno gledališče Maribor)

Ostržek v režiji Mattea Spiazzija, tudi avtorja priredbe, odraža močno avtorsko estetiko, ki črpa navdih iz premišljenega minimalizma odrskih izraznih sredstev. Z uporabo vsakdanjih predmetov in nenehnega vračanja k lesu kot temelju zgodbe in tudi lutkovne umetnosti predstava načelno vztraja v komorno intimnem vzdušju. Močna idejna osredotočenost je pozorna na učinke animatorja, med njim in objekti se vzpostavi izjemna pripadnost in s tem neprestan živahen dialog med igranim in animiranim.

NAGRADA ZA NAJBOLJŠO ANIMACIJO/IGRO

Miha Bezeljak v uprizoritvi Ostržek (Lutkovno gledališče Maribor)

Ostržek v interpretaciji Mihe Bezeljaka odraža izjemen čut za improvizacijo, humor in senzibilnost. Vrhunsko animacijo lutk in objektov, pa tudi občinstva, zaznamujejo izjemna izvedbena prisotnost, iznajdljivost, želja po eksperimentiranju in navdihujoče kršenje odrskih »pravil«.

Asja Kahrimanović, Iztok Lužar, Zala Ana Štiglic v uprizoritvi Tihožitje (Lutkovno gledališče Ljubljana)

Animatorki in animator se v skrajno specifični in tehnološko zapleteni estetki imitiranja ne le pravih, pač pa resničnih zajcev izkažejo kot kolektiv, ki obvlada pogoje izjemne natančnosti in dinamičnega usklajevanja. V svoji funkciji so suvereni in hkrati tudi izjemno spoštljivi, predvsem pa dovzetni za nove forme animacijskih tehnik.

NAGRADA ZA KONCEPT

Tin Grabnar za uprizoritev Nebo nad menoj

Tin Grabnar v uprizoritvi Nebo nad menoj elemente zgodbe, scenografije in režije preplete v inovativen princip podajanja aktualnih ekoloških problematik najmlajši generaciji. Pri tem izhaja iz domiselne scenografske platforme, ki zanimivo preizprašuje lutkovno metodologijo, hkrati pa v dogajanje vnaša tudi podtekste in skrite simbole. Avtorjeva ideja je inovativna in odpira nove spektre lutkovne umetnosti.

NAGRADA ZA DRAMATURGIJO

Miha Razdrih (Biti Don Kihot)

Dramaturgija uprizoritve Biti Don Kihot izhaja iz ideje »urejenega kaosa« in se sočasno ukvarja na več nivojih reprezentacije. Natančno poskrbi za odmerjeno vključevanje referenc iz izvirnika, a še pomembnejša je v zagotavljanju kompaktnega celostnega odrskega dogajanja. Na videz raztreščena in nenadzorovana narativnost predstave je pravzaprav izrazito taktična, zaznamuje pa jo tudi svojevrstna notranja logika nereda in prostih asociacij.

NAGRADA ZA CELOSTNO LIKOVNO PODOBO

Brane Solce za uprizoritev Tjulenj

Brane Solce uprizori čarobno atmosfero severnega pola s preprosto uporabo belega papirja. Vsak odtrgan košček zmečkanega papirja se s pomočjo odličnih animatorjev hitro spremeni v ribo, lisico ali smučarja. Spreminjanje oblik v papirnati krajini ustvari prelepo igro podob v soju severnega sija. Gre za izstopajoč primer »materialnega gledališča«, v katerem papir dobi svojo zelo razplasteno in nenehno razvijajočo se identiteto.

NAGRADA ZA LUTKOVNO TEHNOLOGIJO

Zoran Srdić za uprizoritev Tihožitje

Tehnologija oživljanja mrtvih živali nas presune skozi natančno uporabo lutkovne tehnologije. Vsak detalj je premišljen in dosledno sledi posnemanju realističnega gibanja živali. Nekaj, kar je bilo včasih živo, je lahko s pomočjo lutkovne tehnologije znova oživelo. Ključno vlogo pri realizaciji projekta odigra tehnologov poznavalski doprinos.

POSEBNA NAGRADA ŽIRIJE ZA UPRIZORITEV Reči reči: Nagrada za igrivo kritiko (ne)uporabnih plastičnih predmetov

Predstava nas na igriv način spodbudi k razmišljanju o prekomerni (ne)uporabi plastičnih predmetov okoli nas. Predmeti, ki se nam v nekem trenutku zdijo nepogrešljivi, se lahko na koncu spremenijo v velikansko pošast, ki neizbežno grozi obstoju življenja na našem planetu.

Na zključni slovesnosti festivala so bile podeljene tudi Pengovove listine in Klemenčičeva nagrada, ki jih podeljuje UNIMA Slovenije. Klemenčičevo nagrado za življenjsko delo je prejela lutkovna ustvarjalka Eka Vogelnik, Pengovove listine pa igralec Miha Bezeljak, režiser Tin Grabnar in samostojni lutkar, lutkovni tehnolog Žiga Lebar.

Festival se je zaključil z gostujočo predstavo Tihi deček gledališča za otroke iz Kragujevca.